Hitno obavljanje službenog zadatka, rad vikendom, državnim praznicima, delegacijska posjeta plaža i primorskih gradova, iznenadni kvarovi na automobilima, upaljeni žmigavci koji sve regulišu, montaža fotografija, samo su neki od izgovora koje starješine državnih organa koriste u cilju opravdanja (eventualne) zloupotrebe službenih vozila od strane svojih zaposlenih. Otkako je Vlada uspostavila platformu za prijavu eventualnih zloupotreba službenih vozila, nijedna prijava nije procesuirana tako da bi starješina nekog organa konstatovao da je on ili njegov službenik zloupotrijebio službeno vozilo. U nekoliko izuzetnih situacija najčešće su kažnjavani službenici Uprave policije, ali samo zbog nedozvoljenog parkiranja, voženja bez registracija i nepoštovanja saobraćajnih oznaka. Nijedan državni službenik, za kojeg je utvrđeno da je u danima vikenda, praznika, oko ponoći itd. koristio službeno vozilo, nije izvršio zloupotrebu, nego je, navodno, nerado obavljao dodatne poslove za službu i državu u kasnim satima i prazničnim danima.
Uredbom o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore propisano je, između ostalog, da se službena vozila koriste za službena putovanja ili za obavljanje drugih zadataka u zemlji i inostranstvu, kao i da se službeno vozilo može dati na stalnu upotrebu (24 časa) sa vozačem ili bez njega.
Kako je „Danu“ saopšteno iz vladinog Biroa za odnose s javnošću, od 20. marta 2013. godine kada je projekat započeo, do 11. marta ove godine dostavljeno je 250 prijava građana koje su ispunjavale kriterijume za dalje procesuiranje.
– Od tog broja 204 prijave su javno objavljene na sajtu www.gov.me/sluzbena_vozila, dok je 46 prijava proslijeđeno nadležnim organima, i nijesu javno objavljene. Riječ je o prijavama sumnji na zloupotrebu vozila koja pripadaju drugim organima vlasti poput pravosuđa, lokalne samouprave, nezavisnih agencija... Takve prijave prosleđujemo nadležnom organu ali ih ne objavljujemo kako bi bila izbjegnuta mogućnost da objavljivanje bude shvaćeno kao miješanje u rad organa koji nijesu u sastavu Vlade. Drugim riječima, platforma je takva da u potpunosti, dakle u čitavoj proceduri, tretira sumnje na eventualnu zloupotrebu službenih vozila koja su vlasništvo Vlade. Ukupan broj prijava koje su objavljene na sajtu Vlade iznosi 204. Pristiglih odgovora je 184, dok za 20 prijava odgovor nije još stigao – kazao je „Danu” šef Biroa za odnose s javnošću Srđan Kusovac, dodajući da u Generalnom sekretarijatu Vlade nije bilo nabavke novih vozila nakon 2008. godine.
Kusovac je rekao da je ova platforma ipak pokazala određene nedostatke.
– Nedostatak vidim prije svega u činjenici da je kompletna procedura zaokružena samo za vozila u vlasništvu Vlade dok prijave koje se odnose na druge organe Biro za odnose s javnošću šalje nadležnima ali ih ne objavljuje. Činjenica da proces u tom smislu nije zaokružen ne obezbjeđuje potpunu transparentnost, odnosno informisanje javnosti za slučajeve koji se odnose na vozila u vlasništvu drugih organa (osim Vlade). Ovo je svakako nešto što je moguće unaprijediti. U tom smislu sam planirao da predložim poboljšanja u okviru Operativnog tima Partnerstva otvorenih vlada – izjavio je Kusovac.
Koordinator programa dobrog upravljanja u Građanskoj alijansi (GA) Edin Koljenović ukazao je da svaki državni organ u okviru svojih nadležnosti ima i obavezu da prati da li se zloupotrebljavaju javni resursi kojima on raspolaže.
– Nažalost, prijave koje su se do sada podnosile direktno starješini organa uglavnom nijesu imale nikakav epilog. Glavni problem u ovakvom načinu prijavljivanja je u nedostatku transparentnosti i neupućenosti samog podnosioca prijave, a i građana uopšte, šta se dešava sa takvim prijavama. Platforma za on-lajn prijavljivanje sumnji na zloupotrebu službenih vozila trebalo je upravo da obezbijedi javnost postupka, koja je ključna da bi se izvršio građanski pritisak da se svaki prekršilac javno i kazni. Međutim, i u ovom slučaju, platforma je obesmišljena jer su nadležni organi na više nego očigledne zloupotrebe odgovarali neopravdanim putnim nalozima i nerazumnim argumentima. Problem je evidentiran upravo u dijelu da nadležni organ može da dostavi odgovor kakav želi, neutemeljen, neargumentovan, a da vladin Biro za odnose sa javnošću nema ovlašćenja da se bavi sadržajem tih odgovora već ih samo objavljuje na sajtu – istakao je Koljenović za „Dan”.
Zbog svega ovoga postoji trend pada prijava putem ove platforme što, kako je ukazao, ne govori da smo riješili problem zloupotreba.A.T.
Nema sistemske zloupotrebe
Srđan Kusovac tvrdi da prijave putem vladine platforme pokazuju da u Crnoj Gori nema sistemske zloupotrebe službenih vozila, već da se radi o pojedinačnim slučajevima.
– Kao rukovodilac Biroa za odnose s javnošću, u koji pristižu sve prijave, mogu da kažem da je očito da je ova platforma potvrdila da danas nema masovne zloupotrebe službenih vozila, ali da, kako se vidi, postoje pojedinačni slučajevi. Danas svako u mobilnom telefonu ima foto-aparat pa bi eventualna masovna zloupotreba svakako proizvela veliki broj prijava koje bi bile transparentno prikazane na portalu Vlade – kazao je Kusovac.
Potreban odgovoran pristup
Za uvođenje reda u ovoj oblasti, nije neophodno donositi velike strategije i planove, ali je potreban odgovoran pristup kojim se utvrđuje da to nije samo zloupotreba, već i ozbiljna osionost pojedinaca koji se nalaze na određenim funkcijama, ocijenila je Tamara Milaš, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
– To iz razloga što niko racionalno ne može objasniti kupovinu ekskluzivnih džipova u raznim bojama, sportskih automobila sa ogromnim kubikažama, vozila sa dodatnom sportskom opremom koja zasigurno nijesu neophodna za obavljanje poslova u Vladi – navela je ona.
Milaš smatra da se vladina platforma do sada nije pokazala dovoljno uspješnom za procesuiranje slučajeva zloupotreba službenih vozila, te se mora preduzeti nekoliko osnovnih mjera.