Zbog afere u vezi sa tajnim računima u švajcarskom ogranku banke HSBC, dva ministra sa Malte podnijela su ostavke, a potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović zbog obaveze prema građanima trebalo bi da objasni odakle mu 3,8 miliona dolara, ocijenila je Miranda Patrucić, regionalni urednik istraživačke mreže OCCRP u Sarajevu. Patrucićeva, koja je zajedno sa Dejanom Milovcem iz MANS-a objavila tekst o tajnom računu Đorđine Marović, kazala je u intervjuu za „Dan“ da je razlog objavljivanja podataka o skrivenim milionima u Švajcarskoj porodice Marović bio javni interes, ali i porijeklo novca. Kazala je da je zbog afere oko skrivenih računa u švajcarskoj banci trenutno otvorena istraga u tužilaštvima Švajcarske, Argentine i Francuske Belgije, te da su zatražene ostavke visokih zvaničnika.
Ona je objasnila da je do podatka o porodici Marović došla preko Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ), kojima je dokumentaciju o tajnim računima dostavio francuski list Le Monde.
– Nekoliko mojih kolega iz OCCRP i ja smo već godinama članovi Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara. Budući da sam i ranije sa njima sarađivala na globalnim istraživačkim projektima poput „Tobacco Underground“ o međunarodnom švercu cigaretama, „Looking the Seas“ o crnom tržištu gotovo izumrle plavoperajne tune, te „Secrecy for Sale: Inside the Global Offshore Money Maze“ o ofšor industriji, bilo je sasvim prirodno da su u meni vidjeli partnera sa kojim će podijeliti i podatke o računima klijenata švajcarskog ogranka banke HSBC. Nakon što im je francuski časopis Le Monde ustupio podatke dobijene od izvora u francuskim istražnim organima, ICIJ je kreirao bazu koju je podijelio sa novinarima. Baza je veoma kompleksna i mi smo prošli kroz dvosatnu obuku kako bismo se upoznali sa načinom pretraživanja. U suštini, pri radu na ovakvim projektima najvažnije je povjerenje i visok standard istraživanja. Novinari koji rade na projektu imaju uvid u podatke o svih 100.000 klijenata i samim tim je veća opasnost od curenja informacija. Takođe, svaka priča mora proći detaljnu provjeru jer se radi o osjetljivim informacijama. Nakon što sam u bazi pronašla ime Svetozara, Đorđine i Miloša Marovića, taj sam podatak podijelila sa Dejanom Milovcem iz MANS-a sa kojim sam i ranije sarađivala. Zajednički smo istražili ostale aspekte priče – objasnila je Patrucićeva za „Dan“.
S obzirom na navode da postoji dokumentacija o tajnim računima još desetak lica sa prostora Crne Gore, Patrucićeva je kazala da još uvijek ne zna da li će objavljivati te podatke. Istakla je da je ključni kriterijum kojim se vodi postojanje javnog interesa, odnosno ima u vidu to da li se radi o osobi koja obavlja značajnu funkciju u društvu i da li postoji opravdanje za iznos na računu ili ne.
– Ako je osoba mogla zaraditi taj novac i ako redovno plaća poreze, tu nema ništa sporno. Razlog zbog kojeg smo objavili istraživanje o milionima porodice Marović je bio čist javni interes, kao i upitnost načina na koji je novac stečen. Ostalih 10 imena zasad provjeravam, i ako bude javnog interesa, i ta imena će biti objavljena. Postoji mogućnost da je više lica u pitanju budući da su neke osobe sa spiska porijeklom iz regiona i nalaze se na listi klijenata iz Švajcarske, Velike Britanije i ostalih zemalja – kazala je ona.
Na pitanje kakve su posledice objavljivanja podataka o tajnim računima visokih zvaničnika i političara i drugih zemalja, Patrucićeva je odgovorila da su reakcije bile nevjerovatne.
– Švajcarsko tužilaštvo je otvorilo krivičnu istragu protiv HSBC-a, a postoji mogućnost da će istraga biti proširena i na njene zaposlene. Banka se trenutno suočava sa krivičnim istragama u Francuskoj Belgiji i Argentini. Zvaničnici iz mnogih država pokrenuli su istrage o poslovanju banke i njenih klijenata. Zatražene su i ostavke visokih zvaničnika. Neke države su ranije dobile podatke od francuskih vlasti i uspjele su naplatiti desetine miliona eura u porezima – navela je ona.
Patrucićeva je pojasnila i da je zbog ove afere nekoliko zvaničnika već podnijelo ostavke.
– Pomenimo primjer sa Malte. Novinari The Malta Independent su u isto vrijeme kad je objavljen tekst o Maroviću razotkrili da su dva bivša ministra imala tajni račun u Švajcarskoj. Obojica su istupili iz svoje političke partije – jedan zato što je bio primoran, a drugi dobrovoljno. Tako se odgovorni političari odnose prema svojoj stranci i narodu – ukazala je Patrucićeva.
Ona smatra da je nedopustiva ćutnja vladajuće stranke u Crnoj Gori.
– Biće zanimljivo vidjeti reakciju na kraju. Pohvalno je što je tužilaštvo već pokrenulo istragu. Samo se nadam da se istraga neće završiti kao i sve ostale pokrenute protiv funkcionera. Vjerujem da će svi navodi biti temeljno istraženi i da će javnost dobiti odgovore koje zaslužuje. Gospodin Marović mora preuzeti odgovornost i objasniti građanima Crne Gore otkud novac sa računa. Očekujemo i da će pojasniti porijeklo svoje imovine. On kao javni funkcioner ima tu obavezu – kazala je ona.
Patrucićeva smatra da bi nezakonito bogaćenje javnih funkcionera trebalo kriminalizovati.
– Mislim da mora postojati tijelo koje će provjeravati ne samo da li je funkcioner prijavio svu imovine, nego i kako je tu imovinu stekao. Takođe, trebalo bi uvesti oštre sankcije za skrivanje imovine i nezakonito bogaćenje. Mislim da se crnogorski funkcioneri dosta neodgovorno odnose prema imovinskim kartonima i da ih popunjavaju nonšalantno – to je još jedno polje gdje treba uvesti promjene – smatra Patrucićeva.
Kako je kazala, još se provjeravaju imena koja se pominju u vezi sa tajnim računimaa. Ističe da još uvijek ne zna da li su i bosanski funkcioneri koristili usluge švajcarske banke.
– Čini se da bosanskim funkcionerima švajcarski ogranak HSBC nije bio na listi prioriteta. Imena se još uvijek provjeravaju – navela je Patrucićeva.A.T.
U uređenim državama premijeri se pozivaju na odgovornost
Pojašnjavajući kako bi odgovorni političari trebalo da postupe, Patrucićeva je ukazala na primjer iz 2012. godine kada je sa novinarima švedske državne televizije razotkrila kako je njihov mobilni operater TeliaSonera platio 320 miliona dolara mita kćerki predsjednika Uzbekistana.
– Pratila sam te noći komentare na veb-portalima u Švedskoj, kao što sam pratila i u Crnoj Gori nakon objave priče o Maroviću i u oba slučaja primijetila sam ogorčenost građana. Razlika je bila u tome što je švedski predsjednik vlade već naredno jutro stao pred novinare i rekao da će TeliaSonera i njeni direktori morati odgovoriti na ozbiljna pitanja. Potom je otvorena istraga pri čemu je švedski tužilac bio veoma otvoren oko toka istrage, nalaza, osumnjičenih, itd. Direktor je dao ostavku, a uskoro se očekuje početak suđenja – kazala je Patrucićeva.