Pet maloljetnika upućeno je tokom prošle godine na izdržavanje zatvorske kazne, potvrdila je za „Dan” portparol Osnovnog suda u Podgorici
Nikoleta Golubović. Interesantan je podatak da među tim maloljetnim prestupnicima nije bilo žena. Ipak, zabrinjava činjenica da se među ovim licima nalaze i višestruki povratnici u izvršenju krivičnih djela. Radi se o djelima iz oblasti imovinskog kriminaliteta, šverca narkotika, a krajem godine zabilježeno je i izvršenje teškog krivičnog djela ubistvo, u kojem predmetu je istraga još u toku.
Prema podacima Višeg suda u Podgorici, prošle godine osuđeno je jedanaest maloljetnih lica, ali ni u jednom slučaju nije izrečena kazna maloljetničkog zatvora. Naime, radi se uglavnom o mjerama upućivanja u ustanovu zavodskog tipa u periodu od najmanje šest mjeseci do tri godine ili se radi o vaspitnoj mjeri pojačanog nadzora od strane organa starateljstva od šest mjeseci do dvije godine. Među tim mjerama, kako nam je potvrdila portparolka ovog suda
Aida Muzurović, našla se i mjera obavljanja društveno korisnog ili humanitarnog rada u vremenu od najduže 40 sati u periodu od četiri mjeseca.
U toku prošle godine maloljetnici su izvršili ukupno 472 krivična djela.
Da se radi o alarmantnom porastu maloljetničke delinkvencije, pri čemu se izriču izuzetno blage kazne, potvrdio je ranije i profesor Pravnog fakulteta kriminolog
Velimir Rakočević. On je kazao da se radi o trendu zemalja u okruženju koji ni nas nije zaobišao.
– Poseban problem predstavlja porast kriminaliteta djece, odnosno lica koja nisu navršila 14 godina života i nisu krivično odgovorna po crnogorskom krivičnom zakonodavstvu. Polazeći od činjenice da je maloljetnička delinkvencija najteži oblik poremećaja u ponašanju mladih, svako društvo mora da zabrine svaki slučaj antisocijalnog ponašanja djece i maloljetnika. Nasilnički kriminalitet vrše pretežno oni maloljetnici koji su ranije u djetinjstvu bili izloženi nasilju – kazao je Rakočević za „Dan”.
Kada je u pitanju kaznena politika, Rakočević smatra da bi trebalo razmisliti o mogućem spuštanju granice krivične odgovornosti sa 14 na 13 ili 12 godina života, budući da postoje slučajevi izvršenja najtežih krivičnih djela od strane lica koja nijesu krivično odgovorna.
– S druge strane, treba mnogo više ulagati u razvoj servisa i službi za prevenciju maloljetničke delinkvencije – naveo je Rakočević.
Podsjeća da ukoliko u strukturi maloljetnih delinkvenata ima veliki broj povratnika, to znači da mjere koje su preduzimane prema njima nijesu dale očekivane rezultate.
VJ.D.
Od ukora do zatvora Zakon o postupanju prema maloljetnim licima propisuje vaspitne mjere, mjere pojačanog nadzora i institucionalne mjere. Vaspitne mjere podrazumijevaju sudski ukor, kao i mjere posebne obaveze, dok mjere pojačanog nadzora podrazumijevaju veću kontrolu od organa starateljstva ili zakonskog zastupnika, te odlazak u dnevni boravak odgovarajuće ustanove ili organizacije za vaspitanje i obrazovanje maloljetnika.
– Institucionalne mjere su upućivanje u institucije zavodskog tipa, nezavodskog tipa ili maloljetnički zatvor – navodi Rakočević.
Institucije zavodskog tipa u Crnoj Gori su Centar za djecu i mlade „Ljubović” u Podgorici, a i dio ZIKS-a u Spužu prilagođen je za izvršnje krivičnih sankcija u sklopu kojeg je maloljetnički zatvor.
)){kind=small}
