Mnogima se desilo da barem jednom u životu polome ekran telefona, a za popravku je obično potrebno izdvojiti dosta novca. Međutim, vitrimeri, nova vrsta plastike, mogli bi sve to da promijene. I ne samo u industriji pametnih telefona, već i u transportu, izradi automobila i aviona, pa čak i u hirurgiji.
Vitrimeri su nova vrsta plastike, do koje je došao Ludvig Libler, stručnjak za proučavanje materijala na renomiranom ESCPI institutu u Parizu, koji je proslavila Marija Kiri prije više od jednog vijeka.
„Mislimo da će prva primjena vitrimera biti u transportu, automobilima, avionima i svim drugim poljima gdje je potreban jak materijal, koji je izdržljiv i vrlo lako se rekonstruiše”, kaže Libler, koji je inspiraciju za novi materijal dobio iz filma „Terminator 2” i lika T-1000. Vitrimeri kombinuju svojstva dvije postojeće familije plastike.
Termoplastika postaje savitljiva pod toplotom, ali zadržava svoj deformisani oblik prilikom hlađenja i ne može da se vrati. Termoset plastika je otporna na toplotu i zadržava svoj oblik iako se zagrijeva. S druge strane, vitrimeri prilikom zagrijevanja zadržavaju svoj oblik, ali mogu da se rekonstruišu bezbroj puta.
„Vitrimeri mogu da imaju najbolje od dva svijeta, ali su temeljno drugačiji. Oni kombinuju stalnu konstrukciju, otpornost, dimenzionalnu stabilnost sa mogućnošću da se savijaju i mogu da se recikliraju”, objašnjava Libler.
Nova plastika ne reaguje na toplotu u svom jezgru, ali površinski sloj reaguje na zagrijevanje i dodavanjem katalizatora u cijeli proces može da se rekonstruiše. Svaka pukotina može biti precizno zagrijana i ponovo zatvorena. Liblerovo dostignuće je toliko veliko da je za njega dobio Pronalazačku nagradu za 2015. godinu, koju dodjeljuje Evropski zavod za patente.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.