Evropska unija će svakom od 160.000 prihvaćenih izbjeglica iz ratova u Siriji i drugdje dati pomoć od 6.000 eura, stoji u planu Evropske komisije, a saglasno odredbama EU, ratne izbjeglice koje dobiju azil takođe mogu računati i na dovođenje članova porodica, kad se tačno utvrdi njihova porodična situacija.
To je rečeno novinarima u Briselu u očekivanju da sjutra predsjednik Evropske komisije (EK) Žan Klod Junker objavi „sveobuhvatni plan za imigraciju” i hitno rješavanje sadašnjih velikih nevolja s prilivom stotina hiljada izbjeglica iz ratova i ekonomskih migranata iz Azije i Afrike, prenosi Beta.
U isto vrijeme, izjava zvaničnika u Berlinu da će Njemačka idućih godina primati pola miliona izbjeglica godišnje bacila je novo svjetlo na izbjegličku krizu, koja je uzdrmala EU.
Planom EK sve članice EU treba da se obavežu da će primiti određenu kvotu izbjeglica, uz uspostavljanje sabirnih centara za kontrolu i popis izbjeglica i migranata na spoljnim granicama Unije.
Znatno će, međutim, biti pooštreni uslovi za azil koji mogu dobiti samo „političke izbjeglice” iz ratova i progona, dok „ekonomski migranti” koji dolaze u EU da bi riješili svoje ekonomsko-socijalne probleme neće moći da dobiju dozvolu za boravak u Uniji.
Te mjere znače i da će svim azilantima sa zapadnog Balkana biti uskraćen boravak u EU, pa će zato, uz Srbiju, Makedoniju i Bosnu, na spisak „bezbjednih zemalja”, gdje nema ratova, političkih progona i u kojima postoji vladavina prava, biti stavljeni i Albanija, Crna Gora i Kosovo.
Izvori EU nisu željeli da se osvrću na izjavu njemačkog vicekancelara Zigmara Gabrijela da će Njemačka nastojati da idućih godina prima po 500.000 izbjeglica i kritike nekih članica Unije da je Berlin jednostranom odlukom o prijemu talasa izbjeglica narušio „šengenski prostor”, ali su rekli da Njemačka ima pravo da sebi obezbijedi potrebnu radnu snagu i iz područja izvan EU.
Prethodno je „gazda njemačkih gazda”, šef Udruženja njemačkih industrijalaca Ulrih Grilo stavio do znanja da izbjeglice iz ratova naročito iz Sirije, među kojima ima mnogo onih koji su obrazovani i stručni, sve treba primiti i da će njima posao biti odmah obezbijeđen posebno u sistemu pošte i njemačkih željeznica.
Velika razmimoilaženja, međutim, oko toga kako riješiti izbjegličku krizu i dalje postoje naročito između članica na istoku i zapadu Unije, a prema istraživanju EU, 38 odsto evropskih građana smatra da je kriza s izbjeglicama i ekonomskim migrantima najveći problem u Uniji, uz nezaposlenost.
Višemjesečno oklijevanje i nesloga među državama EU u vezi s tim kako se izboriti s talasom izbjeglica takođe su izazvali veliku odbojnost u nekim članicama Unije, naročito prema muslimanskim izbjeglicama i dali novi zamah političkim snagama krajnje desnice u Evropi, koje su negdje i na vlasti u zemljama evropske dvadesetosmorice.
Tako je druga po snazi opoziciona stranka u Francuskoj Nacionalni front u jasnoj namjeri da pridobije veći upliv među potencijalnim glasačima, iznijela tvrdnju da Njemačka masovnim prihvatanjem izbjeglica želi da dobije „robovsku radnu snagu... i obori nadnice”.
Čelnici Francuske i Njemačke, Fransoa Oland i Angela Merkel, naglasili su da Evropa neće odustati od svoje civilizacijske i demokratske vrijednosti, što je davanje azila izbjeglicama iz ratova i političkih i vjerskih progona, ali će obustaviti i vraćati pridošlice koje nastoje da ilegalno dođu u EU, što znači da prethodno nemaju obezbijeđen posao i prihode.
Njemačka kancelarka Merkel i predsjednik Oland saopštili su da sve članice EU zato moraju da prihvate obavezne kvote za raspodjelu dosad pridošlih izbjeglica.
Prema nacrtu rješenja koje nudi EK, od ukupno 160.000 izbjeglica, oko 40.000 njih primila bi Njemačka, 31.000 Francuska, dok bi recimo Poljska, iako je pristala da primi samo 2.000, morala da prihvati 12.000, Hrvatska 1.100, Slovenija 1.000, Malta 300 izbjeglica.
Mađarska, Grčka i Italija, gdje je dosad došao najveći dio talasa izbjeglica, bile bi izuzete iz ove obaveze.
Oland je sinoć izjavio da bi bez tog mehanizma obavezne preraspodjele „eksplodirala zajednička politika EU” i da bi to bez sumnje bio kraj šengenskog prostora i povratak na nacionalne granice.
„A da li se misli da bi vraćanje nacionalne granice bio željeni odgovor?”, zapitao je francuski predsjednik i odlučno naglasio da to nikako ne bi bilo rješenje „jer je nama potrebna Evropa, a Evropi je potrebna i solidarnost i odgovornost”.
(RTS)
EU tražila pomoć od Rusije
MOSKVA – Zvaničnici Evropske unije u više navrata su tražili pomoć Rusije u rješavanju problema izbjeglica sa Bliskog istoka, izjavila je juče portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
„Predstavnici Evropske unije su nas kontaktirali u brojnim prilikama u proteklih šest mjeseci, ili čak i više, posebno (šefica evropske diplomatije Federika) Mogerini”, rekla je Zaharova za radio-stanicu „Vijesti FM”.
„Oni su sa nama stupili u kontakt, rekavši da nešto treba da bude učinjeno, da je potrebno na neki način odgovoriti na rastuću krizu”, kazala je Zaharova.
„Mi smo uvijek govorili da će ruska strana pružiti punu podršku razvoju međunarodnih i pravnih mehanizama za rješavanje međunarodne krize. Samo je potrebno razumjeti na koji način oni treba da budu primijenjeni”, istakla je portparolka ruskog ministarstva, prenio je TAS S.
Zaharova je istakla da „iz nekog razloga”, svi govore o talasu „ilegalnih imigranata”, o ljudima koji su „dobrovoljno odlučili da napuste svoju zemlju, u potrazi za boljim životom”.
Sraman postupak mađarske snimateljke
Snimateljka jedne mađarske televizije tri puta je fizički nasrnula na migrante koji su neuspješeno pokušali da probiju policijski kordon kod mađarskog prihvatnog centra Reske. Saplela je čovjeka sa djetetom u naručju i šutnula djevojčicu i mladića.(RTS)
„Ti ljudi nisu migranti, oni su izbjeglice. Oni ne dolaze u potrazi za boljim životom, već u pokušaju da se sklone od užasa rata...Oni ne dolaze u bolju državu, već zbog odsustva sopstvene države. A zašto su te države uništene, svi vrlo dobro znamo”, navela je Zaharova.(Tanjug)
Merkel: Junkerov plan o kvotama samo prvi korak
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je plan za preseljenje izbjeglica iz preopterećenih zemalja EU, koji je predstavio šef Evropske komisije Žan Klod Junker, dodajući da je to samo prvi važan korak.
Poslije sastanka sa švedskim premijerom Stefanom Lefvenom, Angela Merkel je rekla da je potreban „otvoren sistem” za podjelu azilanata i dodala da ni Njemačka ni Švedska ne mogu da odrede broj izbjeglica, budući da to zavisi od situacije na terenu.(RTS)
SAD razmatraju razmještanje izbjeglica
Administracija američkog predsjednika Baraka Obame saopštila je da „aktivno razmatra” načine da u većoj mjeri odgovori na globalnu migrantsku krizu, uključujući „razmještanje izbjeglica”.
SAD su u kontaktu sa državama na Bliskom istoku i u Evropi, koja se bori sa prilivom više od 340.000 ljudi sa Bliskog istoka, Afrike i Azije, izjavio je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Piter Bugard.
Mnogi od njih bježe od građanskog rata u Siriji i područja u Iraku koja su pod kontrolom ekstremista Islamske države, naveo je AP, a prenio Tanjug.
Bugard nije iznio specifične mjere, ali je rekao da one uključuju „razmještanje izbjeglica”.
Dodao je da su SAD obezbijedile više od četiri milijarde dolara humanitarne pomoći otkako je sirijska kriza počela, a više od milijardu dolara pomoći samo ove godine.
Fajman za hitan samit EU i solidarnost
U međuvremenu, austrijski kancelar Verner Fajman zatražio je hitno održavanje samita EU na temu izbjegličke krize i ističe da ozbiljno razmatra predlog za vezivanje prijema izbjeglica sa finansijskim dotacijama.
Fajman je, nakon sjednice vlade, rekao da bi samit EU trebalo da se održi što prije, nakon sastanka ministara unutrašnjih poslova. Takođe je ponovio zahtjev za solidarnošću u EU i predložio povezivanje finansijskih dotacija za fer raspodjelu izbjeglica.
Od samita EU Fajman, kako kaže, ne očekuje nikakva „patent rješenja” niti jednostavne odgovore, ali Unija mora da koordinira svoju podršku UNHCR-u, kao i političke korake na međunarodnom nivou i, naravno, raspodjelu azilanata.
Prenio je da o prijemu izbjeglica postoji „teška diskusija”, podvukavši da je za EU neprihvatljivo da pojedine zemlje, samo zato što lično nisu pogođene, ne učestvuju u zajedničkom rješenju.
Zbog toga, kako je istakao, on ozbiljno razmatra predlog da se finansijski zahtjevi iz zemalja članica vežu za ispunjavanje obaveza prema izbjeglicama.
„Pojedine zemlje očigledno treba podsjećati da je azil ljudsko pravo”, kritikovao je Fajman prije svega mađarske susjede i dodao da se ne smiju podizati zidovi protiv ratnih izbjeglica.
(RTS)
Vodeći kandidat demokrata za predsjednika SAD Hilari Rodam Klinton pozvala je u ponedjeljak na „zajednički globalni napor” kako bi se pomoglo izbjeglicama.
(RTS)