Rusija isporučuje vojnu tehniku Siriji u punoj saglasnosti sa međunarodnim pravom i može u slučaju potrebe da razmotri i dodatnu pomoć Damasku u borbi protiv terorizma, saopštila je zvanična Moskva, navodeći i da ima ruskih vojnih specijalista u Siriji koji izvode obuku za rukovanje tom tehnikom.
„Nikada nismo tajili vojno-tehničku saradnju sa Sirijom. Odavno isporučujemo Siriji naoružanje i vojnu tehniku. Sve to radimo u skladu sa postojećim ugovorima i u punoj saglasnosti sa međunarodnim pravom”, izjavila je predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
„Ako budu bile potrebne dodadne mjere u interesu jačanja borbe protiv terorizma, nesumnjivo će ta pitanja biti naknadno razmotrena, ali isključivo na temelju međunarodnog prava i ruskog zakonodavstva”, naglasila je Zaharova.
Zaharova je potvrdila da su u Siriji prisutni ruski vojni specijalisti, prenio je Tas.
„Mogu da potvrdim i ponovim, u Siriji ima i ruskih vojnih specijalista koji pomažu obučavanje sa isporučenom tehnikom”, navela je Zaharova.
Agencija Interfaks prenijela je izjavu zamjenika predsjednika Komiteta za odbranu i bezjbednost u Savjetu federacije (gornjem domu parlamenta) Rusije, Nikolaja Fedorjaka, da jedinice ruskih oružanih snaga ne učestvuju u sirijskom konfliktu, jer je to nemoguće bez odgovarajućeg odobrenja Savjeta, koje nije usvajano.
„Upotreba oružanih snaga Rusije u inostranstvu moguća je tek posle odluke gornjeg doma parlamenta na predlog šefa države. Takvu odluku nismo donijeli””, rekao je Fedorjak i dodao da se predsjednik Rusije nije obraćao Savjetu federacije sa zahtjevom.
„Ukoliko u gornji dom stigne takvo obraćanje šefa države, razumije se da će je senatori operativno razmotriti”, naveo je Fedorjak.
RIA Novosti su prenijele izjavu još jednog zamjenika predsjednika Komiteta, Evgenija Serebrenjikova, da rukovodstvo Rusije nema planove da angažuje ruske vojnike u Siriji.
„Prema mojoj informaciji, rukovodstvo zemlje nema to u planu, niko to ne planira. Obraćanja Savjetu federacije neće biti”, naglasio je Srebrenjikov.
Pres sekretar predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, nema informacije o tome da Putin namjerava da se obrati Savjetu.
„To mi je nepoznato, prvi put čujem za to”, rekao je Peskov, a prenosi Tas.
Ruska agencija podsjeća da je poslednji put u martu 2014. Putin tražio od gornjeg doma odobrenje za upotrebu ruske vojske u inostranstvu, i to u Ukrajini, a posle nekoliko mjeseci posle novog obraćanja, ta odluka je povučena.
Britanska agencija Rojters prenijela je izjavu neimenovanog sirijskog vojnog zvaničnika da su ruski vojni specijalisti uvijek bili prisutni u Siriji, a da ih je poslednju godinu dana njihov broj povećan.
„Ruski eksperti su uvijek prisutni, ali poslednju godinu prisutni su u većem stepenu. Svi aspekti odnosa se razvijaju, uključujući vojne”, rekla je Marija Zaharova.
Zvaničnici u SAD, koje se bore iz vazduha protiv Islamske države u Siriji a protive se i vladi sirijskog predsjednika Bašara el Asada, nedavno su izjavili da sumnjaju da Rusija pojačava pomoć svom savezniku Asadu, podsjeća Rojters, dodajući da Vašington vrši pritisak na okolne zemlje da ne dozvole vazdušne prelete ruskim avionima.
(RTS)
Ruska humanitarna pomoć zaobilaznicom do Sirije
Rusija će nastaviti da snabdijeva Siriju humanitarnom pomoći zaobilazeći vazdušni prostor Bugarske i Grčke, koristeći alternativne pravce, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
„Naravno da ćemo pronaći alternativne pravce”, rekao je Rjabkov, odgovarajući na pitanje novinara da li će isporuka humanitarne pomoći Siriji biti nastavljena posle odluke Sofije i Atine da ne dozvole prelet ruskih aviona, ali nije precizirao kojim vazdušnim putem će oni letjeti, prenosi Tanjug.
Ruski diplomata rekao je da žali što su neke zemlje pod pritiskom Vašingtona i Brisela odstupile od svojih međunarodnih dužnosti zatvarajući svoje vazdušne koridore za dostavljanje humanitarne pomoći.
U međuvremenu, Grčka je demantovala da je razljutila Moskvu time što je razmatrala zahtjev SAD da zabrani Rusiji korišćenje vazdušnog prostora za prevoz pomoći Siriji.
„Niko nije izrazio nezadovoljstvo ili iznio neki negativan komentar”, naveo je u saopštenju portparol Ministarstva spoljnih poslova Konstantinos Kutras.
Moskva je u utorak saopštila da je zatražila objašnjenje od NATO članica Grčke i Bugarske, nakon što je Sofija zabranila Rusiji korišćenje njenog vazdušnog prostora, a Atina objavila da su SAD zatražile i od Grčke da uradi isto.
„Ako neko – u ovom slučaju naši grčki i bugarski partneri – imaju bilo kakve sumnje, onda bi naravno, trebalo da objasne u čemu je problem”, izjavio je za Interfaks zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Bogdanov.
Grčka je objavila da je američki zahtjev dobila između 1. i 24. avgusta.
Portparol grčke vlade je za AFP rekao da je Rusija prvo zatražila da koristi grčki vazdušni prostor prije 25 dana, a potom je odlučila da koristi alternativni pravac.
Bugarska je prekjuče odbacila ruski zahtjev za korišćenje bugarskog vazdušnog prostora za letove kojima bi Rusija dostavljala pomoć Siriji, „zbog ozbiljnih zabrinutosti oko sadržaja koji se prevozi tim avionima”.
(RTS)
)){kind=small}
