- Piše: Ratko Kontić

Radni tim Uprave policije piše novi strateški dokument u kojem će biti pobrojane najopasnije kriminalne grupe koje trenutno djeluju u Crnoj Gori. Važno je da to bude zasnovano na kvalitetnim operativnim i drugim podacima i rezultati uloženog truda će se vremenom pokazati.

Svakom klasičnom i novom pojavnom obliku kriminaliteta prethodi dugo dejstvo negativnih društvenih faktora, tj. proces kriminalizacije društva koga prate negativne socijalizacije ličnosti. U tom procesu dolazi do postepene promjene ličnosti u asocijalnu i, nakon „usmjeravanja ili odabira” u vrsti krivičnih djela, do stvaranja kriminalaca i kriminalnih organizacija koje imaju svoje „lidere”.

Skup nekontrolisanih društvenih dešavanja i odsustvo blagovremene prevencije i represije imaju presudan uticaj na nove pojavne oblike kriminaliteta. Neposredni društveni razlozi kriminaliteta su siromaštvo i bogatstvo, degradirane porodice, nizak vaspitni i obrazovni nivo, nezaposlenost, kulturna zaostalost, uticaj trendova i destruktivnih grupa, neadekvatno korišćenje slobodnog vremena, kao i jedan broj sociopatoloških pojava.

Nažalost, nauke kao što su kriminologija, kriminalna fenomenologija, kriminalna etiologija i dr. koje otkrivaju i izučavaju kriminogene faktore u društvu, imaju obilje tema u našoj državi. Ono što je zanimljivo i loše u isto vrijeme jeste činjenica da se odavno pojavio novi tip profesionalnog kriminalca. Bezobzirnog i spremnog na sve. Profesionalni kriminalac se potpuno opredijelio da mu vršenje određenih krivičnih djela bude izvor egzistencije. Onih krivičnih djela koja, uz određeni rizik, donose brzu i solidnu zaradu, a takvih načina nema mnogo u tom poslu. Spremni su da na svaki način zaštite te aktivnosti, a udruživanjem u grupe stvaraju se organizacije profesionalnih kriminalaca koje se šire shodno obimu posla i prodora u društvene strukture. Udruživanjem organizacija profesionalnih kriminalaca stvara se organizovani kriminal, tj. mafija koja unutar sebe ima strogu podjelu poslova.

Kadrovski sastav je raznolik i pripadnici ovih organizacija mogu biti predstavnici svih društvenih struktura. Najopasnija je veza sa državnim strukturama, a posebno s onima koji su zakonom opredijeljeni za suzbijanje takvih aktivnosti. Posebno je opasan direktni i indirektni uticaj kriminogenih struktura na mlade ljude i njihovo „regrutovanje”.

Postavlja se jedno interesantno pitanje. Ko je napravio više štete Crnoj Gori poslednjih dvadeset i više godina – takve kriminalne organizacije ili neki bivši državni funkcioneri i lica povezana s njima? Pri tome su iskazivali i pećinsku grabežljivost i nezajažljivost, nanoseći direktnu štetu društvu i državi.

S obzirom na to da su se crnogorske službe bezbjednosti jedan duži period više bavile „unutrašnjom političkom problematikom” nego ozbiljnom borbom protiv novih pojavnih oblika kriminaliteta, posledice su bile neminovne. Posledice koje se odnose na njihovu metodologiju rada i uspjehe u borbi protiv kriminaliteta, metodologiju rada kriminalnih organizacija, kao i posledice za čitavu zajednicu.

Nakon promjene vlasti i čelnih ljudi bezbjednosnog sektora, stiče se utisak da njegovi pripadnici imaju mogućnost da rade slobodnije, bez pritiska koji je bio očigledan u proteklom periodu, što će im omogućiti veće samopouzdanje i profesionalan odnos prema poslu. Vjerovatno će se slično desiti i s poslovima tužilaštva i sudova, nakon neophodnih kadrovskih i drugih reformi koje slijede. Uporedo s tim, mora se onemogućiti bilo kakav politički uticaj na njihov ukupni rad.

Naše službe bezbjednosti moraju biti solidaran i profesionalan partner u međunarodnim policijskim poslovima kada je svaki vid kriminaliteta u pitanju, ali prvenstveno moraju maksimalno zaštititi svoju teritoriju.

Nadam se da će novo rukovodstvo kompletnog bezbjednosnog sektora najviše pažnje usmjeriti ka bezbjednom životu građana Crne Gore. Kada to urade, međunarodna bezbjednosna zajednica će ih prihvatiti kao ozbiljne partnere, ali prvo moraju svesti sve bezbjednosne rizike na minimum u svojoj državi. Za to je neophodna potpuna profesionalizacija i iskrena posvećenost u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.

(Autor je diplomirani pravnik bezbjednosti)

---