KOTOR – I ovog proljeća u zalivu Boke pojavile su se meduze, koje se nerijetko mogu uočiti i sa obale. Po podacima Instituta za biologiju mora Kotor (IBMK) dosad su zabilježene; tzv. kompas meduza (Chrysaora hysoscella), te vrste roda Aurelia; Diskomeduza lobata (Discomedusa lobate) i Drimonema (Drymonema dalmatinum).
-Ove godine su navedene vrste zabilježene u svim djelovima Bokokotorskog zaliva, a slična je situacija i u sjevernom Jadranu, gdje su skoro svake godine posebno brojne vrste iz roda Aurelia- kažu iz Instututa za bilogiju mora.
Meduze Kompas i Drimonema pripadaju grupi „opasnih” meduza jer imaju duge, tanke niti na kojima se nalaze žarne ćelije koje u kontaktu s kožom pucaju i izazivaju određene iritacije. Drimonema je vrsta koja dugo nije zabilježena na Jadranu, međutim, posljednjih godina njena populacija se obnovila i često se može vidjeti u cijelom Jadranu i Bokokotorskom zalivu. Aurelia, sa četiri karakteristična kruga koja podsjećaju na pun mjesec, se teže uočava zbog svog prozirnog tijela. Slična njoj, a posljednjih godina brojna je i Diskomeduza lobata. Spadaju u bezopasne meduze jer njihov otrov ne prodire kroz kožu čovjeka.
Budući da su ove vrste sada već redovni posjetioci našeg mora jasno je, ističu iz Institutu za bilogiju mora, da su one u zalivu Boke uspostavile populaciju, to jest da postoje polipi (oblik pričvršćen za morsko dno) iz kojih one bespolno, pupljenjem, tokom proljeća nastaju. Da li će se pojaviti u velikom broju zavisi upravo od toga koliko su sredinski uslovi odgovarali razvoju polipa i njihovom pupljenju.
Inače, u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljenje morskim dobrom Crne Gore, kotorski Institut za biologiju mora ove godine sprovodi istraživanje polipa u Bokokotorskom zalivu, što za cilj ima određivanje gustina populacija, njihovu distribuciju i bliže upoznavanje sa životnim ciklusom pojedinih vrsta koji još uvijek nedovoljno poznat.
-Isto tako, kroz dijeljenje brošura, želja nam je da se javnost bolje upozna sa vrstama koje se mogu vidjeti kod nas, kao i njihovim osnovnim karakteristikama. Kako ne možemo biti na moru u svakom trenutku, svaka informacija o uočenim meduzama nam je korisna- poručuju iz Instituta za biologiju mora.
B.M.
Tek 10 odsto doživi stadijum odrasle jedinkeMeduze su sve brojniji stanovnici mora, prije svega zbog klimatskih promjena i rasta temperature mora, zatim eutrofikacije, što obezbijeđuje dovoljnu količinu hrane (planktona) za njihov razvoj, a u hranidbenim lancima igra veoma važnu ulogu zbog velikog kapaciteta ishrane. Pojedine vrste se hrane i jajima i larvama ribe, a neke vrste riba se hrane meduzama, pa su ovi organizmi uvijek u odnosu predator - plijen. Vrlo su osjetljiva grupa organizama i svaka vremenska promjena (jak vetar, talasi, promjena temperature mora) može uticati na njihovo povlačenje u dublje slojeve ili na povećanje smrtnosti ovih vrsta. Podaci govore da, tek 10 odsto ukupnog broja doživi stadijum odrasle jedinke.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
