Nikšić - Hramovna slava manastira Kosijerevo u Banjanima kod Nikšića, Rođenje Presvete Bogorodice, okupila je na stotine vjernika iz svih gradova Crne Gore, te goste iz Srbije, Republike Srpske, Rusije i Rumunije. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije uz sasluženje sveštenstva te i Eparhije zahusko-hercegovačke, a gosti na liturgiji su bili iguman manastira Kalugara iz Rumunije arhimandrit Kasijan, koji je donio blagoslove episkopa karan-sebeškog rumunske pravoslavne crkve Lukijana. Nakon liturgije, pričešća i osvećenja slavskog kolača vladika Joanikije je besjedio o prazniku, rođenju Majke Božije koje, kao i svi dani njoj posvećeni, imaju veliki značaj. Pod njenim zastupništvom, rekao je episkop Joanikije, i kosijerevska svetinja je obnovljena, kao što je oživio i sabor u njoj kojim vjerni narod proslavlja ime Presvete Bogorodice. Sabranje pred stožerom vjere pravoslave, istakao je vladika, bilo je prekinuto u bezbožničko vrijeme komunizma.
-U novije vrijeme milošću božijom i Presvete Djeve Bogorodice sabira sa ovdje narod kao na izvoru vode žive, da se duhovno napoji, obnovi, da se duhovno prosvijetli, umije i osvježi. Jer ono što zaista obnavlja ljudsku prirodu to su božija milost i blagodat, a sve ostalo je samo privremeni život i trajanje. Kada se sabiramo na ovakve praznike mi se ispunjavamo darovima božijim, blagodaću Duha svetoga, osnažujemo svoje duše da možemo ljubiti jedni druge, da možemo činiti dobro, da se uzdižemo iznad naših slabosti, da se međusobno mirimo, besjedio je episkop Joanikije.
Domaćin ovogodišnjeg sabranja bio je Zoran Zvicer sa porodicom i braćom, a za narednu godinu slavu će uz pomoć vjernog naroda Banjana i Rudina pripremiti iguman te svetinje jeromonah Arsenije sa bratijom. U ime ovogodišnjeg domaćina obratio se Svetozar Zvicer koji je čestitao praznik uz želju da drevna svetinja i u narednim vjekovima okuplja narod.
-Da ovu svetinju nikad ne ostavljamo samu, da joj uvijek budemo u prilici, da priskočimo i saberemo se jer nadamo se da su iskušenja i teškoće kroz koje je vjekovima prolazila daleko iza nas, kazao je Zvicer.
Predstavnik Banjana i Rudinjana Milorad Mića Đapić podsjetio je na golgotu kroz koju je prošao kosijerevski manastir. Tu svetinju, istakao je on, kao i još nekoliko, izgradili su Nemanjići na obalama rijeke Trebišnjice.
-Težak put je bilo braniti i odbraniti ovu svetinju. Napadali su je Turci sa svih strana, palili, uništavali, a on je rastao i bivao sve jači, silnije, prkosniji prema osvajaču. Odolio je svemu tome i uvijek ponovo vaskrsavao pored biserne Trebišnjice, naspram manastira Dobrićevo. Ono što zulumćari nijesu mogli srušiti, pljačkali su i odnosili. Međutim, Kosijerevo je uvijek bilo i biće duhovni, vjerski i kulturni centar, u kojem su se skupljali plemenici, dogovarali se o radu i ratu, slavili pobjede, besjedio je Đapić.
Prisutne je kratko pozdravio i čestitao slavu general prof. dr Marijan Novaković, dok je konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović pročitao pismo ambasadora te države prof. dr Zorana Bingulca.
-Vjerujem da će nas molitve Presvete Bogorodice sabrati i duhovno ogrijati i oplemeniti naša srca i duše. Nadajmo se da ćemo i u narednim vjekovima uz otvorena manastirska vrata osjetiti kao i kroz vjekove manastirsko i narodno gostoprimstvo, naveo je prof. dr Bingulac.
B.Brašnjo


Poklonjenje čudotvornoj ikoni

Iz rumunskog manastira Kalugara juče je iguman te svetinje arhimandrit Kasijan na poklonjenje vjernom narodu u Kosijerevo donio čudotvornu ikonu Majke Božije. Epiksop Joanikije je istakao da je to na praznik od velikog značaja, a već naredne godine će možda biti prilike da se u banjski manastir donesu mošti Sv. Arsenija Sremca koje počivaju u manastiru Ždrebaonik kod Danilovgrada.
`U okviru programa učestvovao je hor „Prepodobne mati Angeline“ kojim rukovodi profesor Ana Bojić, grupa „Teodulija“ iz Beograda, KUD „Piva“ iz Plužina, KUD „Vladimir Gaćinović“ i „Sava Vladislavić“ iz Gacka, muška i ženska pjevačka grupaKUD-a „Vlatko Vuković“ iz Bileće, kao i pjesnici i guslari iz Udruženje pjesnika,.književnika i umjetnika Srba iz Crne Gore i rasijanja „Gorska vila“ iz Podgorice.