Romske i egipćanske porodice koje decenijama žive u naselju Brlja apeluju na nadležne u Opštini da napokon riješe brojne infastrukturne probleme s kojima se suočavaju. Brlja je smještena na samom ulazu u Nikšić iz pravca Podgorice, a izgradnjom obilaznice Brlja -Duklo njeno „lice“ prvo je što ugledaju brojni turisti. Naselje je u potpunosti neuređeno, a po karakteristikama samog terena u suštini je jedna velika rupa u kojoj se nalaze gomila raznog otpada i kućerci u kojima žive romske i egipćanske porodice. Naselje je formirano početkom 20. vijeka i kralj Nikola ga je, navodno, opredijelio za život Roma, ali i danas kao da je vrijeme u Brlji stalo, pa se, kako mještani kažu, stanje mijenja samo na gore. Sadrija Beganaj je istakao da u Nikšiću živi od 1958. godine, a da mu je Opština dodijelila kuću u Brlji 1989. godine i to kao privremeni smještaj. Danas, rekao je on, plaća porez na nepokretnost, jer je privremeni smještaj postao stalan, a život u Brlji nikad teži.
-Okruženi smo smećem i napuštenim barakama u kojima su, posebno ljeti, insekti i gmizavci. Stalno se nešto obećava, posebno pred izbore, ali se ništa ne radi. Postavljeni su bili kontejneri, ali neke od komšija nijesu mogli da plaćaju odvoz smeća, pa su ih makli. Zatrpani smo smećem, okruženi šipražjem, kao u kazamatu, rekao je Beganaj.
Nekoliko porodica poslednjih godina je od Opštine dobilo stanove, ali su njihovi objekti u Brlji ostali i u njih povremeno „svraćaju“, dok se neke barake urušavaju. Beganaj kaže da ne želi stan, već parče zemlje gdje će, iako je u godinama, ponovo sagraditi sebi krov nad glavom.
-Pristao bih i na to da svaki objekat u ovoj rupi sruše, raščiste teren i daju nam da iz početka gradimo i uređujemo. Jedino tako bismo imali iole normalne uslove za život, rekao je Beganaj.
U Brlji, odnosno kako mještani naglašavaju, u rupi, centralnom dijelu naselja, trenutno stalno živi pet porodica sa više od desetoro djece. Oni koji idu u školu moraju preći preko velike i divlje deponije, a u jesenjem periodu cesta poplavi pa i ne idu na nastavu.
Selma Uković kaže da ima troje djece, i da u Brlji više ne može da opstane.
-Ništa nam ne pomaže što se obraćamo i žalimo. Poneko svrati u ovo naselje, a uglavnom nas izbjegavaju. Djeca nemaju gdje iz kuće da izađu, jer je velika prašina, a na ulazu u naselje i deponija. Jedno od moje djece je bolesno od astme, a u naselju ih ima dosta s istim problemom. Želja nam je da što prije odemo odavde, rekla je Ukovićeva.
Na obodu Brlje, iznad centralnog dijela naselja, takođe živi šest-sedam romskih porodica. U pitanju su uglavnom deportovani iz Njemačke, koji su svojevremeno u Nikšiću napustili svoje kuće, ali su ih vlasti druge države vratile. Tim porodicama Opština je prije petnaestak godina na obodu Brlje dodijelila parcele, gdje im je pomogla da sagrade objekte. Međutim, kao kaže Halil, Muratović jedan od povratnika, nijedan od tih objekata nije legalizovan.
-Znali smo da to neće ići baš lako, ali šta smo mogli, negdje smo se morali nastaniti. Pojedini od nas su tražili u Opštini da legalizuju svoje kuće, ali nam je predočeno da to ne može sve dok se Brlja ne urbanizuje, a kad će to biti nijesu nam mogli reći, kaže Muratović, dodajući da su im gradske vlasti pri useljenju dale usmene garancije da ih iz tih objekata bar dvadeset godina niko neće iseliti.
B.B.
Projektom do legalnih objekata
„Romska nada“, rekao je Muratović, odnedavno je počela anketiranje romskih i egipćanskih porodica u svim nikšićkim naseljima, a upitnikom će doći do tačnog podatka koliko ima nelegalnih objekata. Projekat nosi naziv „Podrška u legalizaciji neformalnih objekata romske i egipćanske populacije“, a dio novca za realizaciju dobili su na konkursu Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.
-Za dva mjeseca ćemo imati tačne podatke, a prema dosadašnjim najviše nelegalnih objekata u kojima žive Romi i Egipćani ima u naseljima „Budo Tomović“ i Gračanica. U Brlji nije legalizovano devet objekata, rekao je Muratović.
Ima vode, ali ne i puta i rasvjete
Mještanin Brlje Mirsad Muratović predsjednik je nevladine organizacije „Romska nada“ koja povremeno kroz projekte pokušava da poboljša stanje u tom naselju. On je rekao da je u tom rejonu stalno naseljeno 19 romskih i egipćanskih porodica, ali da ima još nekoliko koje su u inostranstvu. Kroz nekoliko inicijativa, kazao je Muratović, u naselje je prije nekoliko godina dovedena voda, a lokalna uprava im je, takođe na njihov zahtjev, sanirala put.
-Od glavnog puta do silaska u Brlju ima asfalta, ali ne i kroz naselje. Tu dionicu lokalna uprava je nasula tamponom, ali je sav postavljeni materijal odnijela prva kiša, tako da je put ponovo u katastrofalnom stanju. Nemamo rasvjetu i to smo tražili da se postavi, makar zbog djece, posebno u zimskom periodu, rekao je Muratović.