Predstavnici Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine sa područja Berana uputili su juče oštar protest Upravi za šume iznoseći neslaganje sa načinom dodjele koncesija u državnim šumama. Oni su tvrde da se procedura dodjele koncesija ne sprovodi u skladu sa zakonom i da opravdano sumnjaju da cijeli postupak prate koruptivne radnje. Kazali su da će svoje tvrdnje predočiti i državnom tužilaštvu, kao i međunarodnim institucijama u Crnoj Gori.
Istakli su da prednost prilikom davanja državnih šuma na korišćenje imaju privilegovani koncesionari, dok su svi ostali drvoprerađivači osuđeni na propast. Kazali su da se konačno moraju preduzeti mjere u cilju jačanja drvoprerađivačke proizvodnje i zaustavljanju izvoza oblove građe iz državnih šuma.
- Očekivali smo da će Uprava za šume za 2015. godinu raspisati tender o davanju prava na korišćenje državnih šuma na teritoriji beranske opštine i da će nas desetak vlasnika pilana dobiti koncesije u kaludarsko-dapsićkim šumama. Tendera nema iako su nadležni dali čvrsta uvjeravanja da će nam omogućiti sječu određenih količina drvene mase. Umjesto toga Uprava za šume je omogućila preduzećima „Nikola”, „Mima” i „Gradeks” da i nakon isteka koncesionih ugovora, sklopljenih za period od 2007. do 2014. godine nastave eksploataciju drvne mase, dok su svi drugi ostali kratkih rukava. Ovakav odnos odgovornih u Upravi za šumu zaslužuje najveću moguću osudu, jer se radi o klasičnoj diskriminaciji onih koji žele da se, u skladu sa propisanim normama, bave drvopreradom. Zato smo prinuđeni da sve ovo predočimo državnom tužilaštvu i međunarodnim organizacijama koje se bave poštovanjem ljudskih prava – naglasili su iz Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine.
Oni su zatražili da Uprava za šume pod hitno raspiše tender za dodjelu koncesija u državnim šumama za tekuću godinu.
- Sadašnje stanje po pitanju dodjele koncesija na šume je neodrživo, jer zbog monoplističkog ponašanja privilegovanih koncesionara brojne privatne firme i pojedinci trpe velike štete. Uprava za šume treba pod hitno da raspiše tender za dodjelu koncesija i da omogući svim vlasnicima drvoprerađivačkih pogona da dobiju određene količine drvne mase kako bi mogli da rade. Ne smije se dozvoliti da samo privilegovani koncesionari dobijaju koncesije. Takođe, nedopustivo je da koncesije dobijaju pojedine firme koje nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa sektorom drvoprerade. Takvim manipulacijama se mora stati na kraj, jer šume treba da budu u funkciji razvoja čitave zajednice, a ne samo pojedinaca - kazao je Miroslav Čukić, predsjednik Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine.
On smatra da bi Uprava za šume učinila veliki ustupak vlasnicima privatnih preduzeća ukoliko bi dio nadležnosti prenijela na lokalnu upravu i Područnu jedinicu u Beranama.
- Radi racionalizacije čitavog postupka lokalna uprava i Područna jedinica Uprave za šume u Beranama treba da imaju veća ovlašćenja kad su državne šume u pitanju, jer je mnogo lakše određena pitanja rješavati u matičnoj opštini. Tim prije kad se zna da vlasnici preduzeća za preradu drveta teško mogu da dođu do nadležnih u Upravi za šume i resornom ministarstvu – navodi Čukić.D.J.


Terzić: Ugovor o koncesijama ističe 31. decembra

Glavni inženjer za korišćenje koncesija i šuma Joveta Terzić saopštio je da nije tačna konstatacija Novog udruženja drvoprerađivača iz Berana da je Uprva za šume preduzećima „Gradeks” i „Mimi” omogućila da nakon isteka koncesija i dalje mogu nastaviti sa eksploatacijom šume.
-Ugovor preduzećima „Gradeks” i „Mimi” za gazdinsku jedinicu kaludarsko-dapsićke šume ističe 31.decembra. Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede pripremaju koncesioni akt za davanje šuma u toj gazdinskoj jedinici na duži vremenski period. Da bi se tender raspisao na duže godina potrebno je u skladu sa Zakonom o koncesijama uraditi kioncesioni akt. To podrazumijeva jednu dužu proceduru-biće javna rasprava u Beranama, pa predlog koncesionog akta ide na Vladu, pa Vlada usvaja predlog, pa se ponovo vraća na javnu raspravu. Nakon te javne rasprave, dokument se ponovo vraća Vladi i tek nakon usvajanja se raspisuje tender – saopštio je Terzić.
Terzić se nada da će Uprava za šume i ministarstvo do isteka ugovora o koncesijama donijeti koncesioni akt, te da će tender za izdavanje koncesija biti raspisan u prvoj polovini naredne godine. Koncesije će, kako je naveo Terzić, biti raspisan na duži niz godina. N.S.


Propale garancije IRF-a

Radomir Anđić, vlasnik pogona za preradu drveta „PIP”, tvrdi da mu je zabranjen pristup državnim šumama i pred toga što je 2011. godine kod Investiciono-razvojnog fonda podigao kredit od 50.000 eura u namjeri da u pilani proširi proizvodnju i uposli osam radnika sa biroa rada. Ističe da poslije svega nije u stanju da plaća rate kredita i da je bio prinuđen da potpuno zatvori pilanu.
-Ovim poslom sam počeo da se bavim prije 25 godina. Prije četiri godine sam podigao kredit kako bih osavremenio proizvodnju. Tada su mi nadležni garantovali da ću moći lako iz državnih šuma da nabavljam sirovinu. Međutim, od toga nije bilo ništa, jer su svih ovih godina pristup državnim šumama imala samo privilegovana lica i privilegovani koncesionari - naglašava Anđić.


Traže komisiju

Nezadovoljni vlasnici pilana su istakli da su spremni da koncesione naknade plate po znatno većim cijenama od onih koje su utvrđene za, kako kažu, privilegovane koncesionare.
-Pojedini privilegovani koncesionari su do sada dobijali na korišćenje državne šume uz koncesionu naknadu od 15 eura za kubni metar četinara i šest eura za kubni metar lišćara. Mi smo spremni da na ime koncesionih naknada izdvojimo znatno veća sredstva, čime bi i država imala više koristi. Takođe, tražimo da se formira komisija koja bi izašla na teren i utvrdila šta to sve za nesmetan rad treba da imaju vlasnici pilana - poručili su iz Novog udruženja drvoprerađivača i zaštite životne sredine.