Zdravo, veselo dijete koje radoznalo posmatra svijet koji ga okružuje predstavlja radost svim roditeljima. Ali, ako primijetite da je dijete počelo da žmirka, da se približava TV aparatu ili ekranu kompjutera, da drži iskrivljenu glavu ili gleda iskosa, da preblizu drži knjigu dok čita ili boji, da ne može da prepozna oblik, slovo ili broj određene veličine, obavezno ga odvedite kod oftalmologa na kontrolu vida. Jer, navedeni oblici ponašanja mogu da ukažu da dijete pati od slabovidosti, oftalmološkog problema koji može da bude riješen u ranom djetinjstvu i isto tako da, ukoliko se ne dijagnostikuje i ne liječi, ograniči izbor zanimanja kada dijete odraste.
O ambliopiji za „Dan” govori oftalmolog dr Nada Milić sa Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Srbije. Dr Milić je stručnjak sa višegodišnjim iskustvom u liječenju slabovidosti i razrokosti kod djece i odraslih, a pacijenti iz Crne Gore znaju je kao edukatora i konsultanta Dječje bolnice u Podgorici gdje je provela dio karijere.
– Ambliopija, odnosno slabovidost predstavlja smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija, vidne oštrine, osjećaja dubine prostora, i to na uglavnom na jednom oku – kaže dr Milić za „Dan”. - Spada u najčešću patologiju vida u dječijoj populaciji. Prema dosadašnjim istraživanjima, prisutna je u dva do pet odsto populacije.
U kom periodu se ambliopija najčešće javlja i šta je uzrokuje?
– Period u kojem se može razviti ambliopija je od rođenja do sedme godine života. Uzroci, odnosno faktori rizika za nastanak ambliopije su u 90 odsto slučajeva refrakcione anomalije oka (pojava dioptrije), a naročito razlika u dioptriji između dva oka kao i strabizam (razrokost). Takođe, čitav niz organskih oboljenja oka u dječjoj populaciji dovodi do slabovidosti, ali kada govorimo o ambliopiji uglavnom mislimo na slabovidost bez organskog oboljenja oka. Uzrok prisustva ambliopije nije u oku, već u centralnom nervnom sistemu usled izostanka sazrijevanja vidnog puta zbog nedovoljne vidne stimulacije. Ambliopija se manifestuje smanjenjem vidne oštrine. Po pravilu, zahvata uglavnom samo jedno oko, zbog čega se djeca ne žale na oslabljen vid, jer koriste drugo, bolje oko. Najviši stepen vida zdravog oka jeste opažanje dubine prostora ili stereo vid. Osobe sa ambliopijom imaju slabije izražen ili nemaju stereo vid, svijet im izgleda ravno.
Kako se ambliopija dijagnostikuje i koje metode liječenja daju najbolje rezultate?
-Dijagnoza ambliopije se temelji na detaljnom oftalmološkom pregledu. Određivanje vidne oštrine se smatra pouzdanom metodom za postavljanje dijagnoze. Uzrast u kome je testiranje vidne oštrine najoptimalnije je između treće i četvrte godine. Vrlo je važno kojim testovima se ispituje vidna oštrina, jer od toga zavisi osjetljivost otkrivanja ambliopije. Takođe, otkrivanje ambliopije korišćenjem specijalnih testova za ispitivanje vidne oštrine moguće je i kod djece mlađe od tri godine. Liječenje zavisi od uzroka i traje do postizanja odgovarajuće vidne oštrine za uzrast djeteta - po pravilu, ne duže od desete godine, a najčešće do sedme godine. Liječenje se najuspješnije sprovodi zatvaranjem boljeg oka specijalnim flasterima za oko ili kapanjem kapi u bolje oko.
Koje posljedice mogu da se jave ako je ambliopija zapuštena, odnosno ako se ne liječi?
– Ukoliko se ne liječi, slabovido oko neće nikada povratiti dobar vid. Dugotrajna posljedica neliječenja ambliopije predstavlja rizik za gubitak vida. Ambliopija dovodi do promjene ponašanja djeteta u školi, otežanog čitanja i kasnije ograničava izbor zanimanja.
Koliko dugo traje liječenje ambliopije i da li je ona uvijek u potpunosti izlječiva ili ne?
– Koliko dugo će trajati liječenje zavisi od godina djeteta i težine ambliopije. Liječenje traje do postizanja zadovoljavajuće vidne oštrine za uzrast djeteta. Bitno je napomenuti da liječenje zahtijeva saradnju djeteta, roditelja i ljekara. Uspješnost liječenja zavisi od toga kada je ambliopija otkrivena. Što se ranije otkrije, veća je uspješnost izlječenja.
Snežana Moldovan
Obavezan pregled
– Svjetska zdravstvena organizacija je definisala vid kao osnovno pravo svakog čovjeka i pokrenula globalnu inicijativu za prevenciju i smanjenje rizika koji dovode do gubitka vida, a u cilju da do 2020. godine doprinese značajnom smanjenju ove patologije u populaciji – naglašava dr Milić. - Zbog toga bi trebalo istaći važnost obaveznog oftalmološkog pregleda djeteta između treće i četvrte godine, a tamo gdje postoji porodična anamneza i prije tog uzrasta.