Prvi proljećni dani mogu se iskoristiti za sadnju malina. Iako je jesenje sađenje bolje, izdanci zasađeni tokom marta razvijaju se zadovoljavajuće. Za podizanje savremenih malinjaka neophodno je sagledavanje svih činioca koji mogu usporiti primanje i kasniji rast izdanaka, pravilan izbor terena, zemljišta, ekspozicije i dr.
Priprema zemljišta obuhvata unošenje dovoljnih količina organskih i mineralnih hraniva i uništenje korova. Zemljište treba poorati na 30-ak centimetara, uz rasturanje stajnjaka od 30.000-50.000 kilograma po hektaru. Sadnja se obavlja na besprekorno poravnatom i isitnjenom zemljištu. Sadnji prethodi priprema sadnica koja se sastoji u odstranjivanju polomljenih i oštećenih žila i skraćivanju korijena i izdanaka na od 20 do 30 cm.
- Na prijem sadnica utiče njihovo potapanje u pripremljenu smješu sveže goveđe balege, zemlje i vode. Sadnja se obavlja u prethodno pripremljene jame ili brazde. Razmak koji se preporučuje kod sorte Vilamet iznosi 2,5x0,25 metara što iznosi 16.000 sadnica po hektaru - kaže mr Nebojša Velićković iz Savjetodavne službve za bilnu proizvodnju Bijelo Polje.
Sorte „miker” i „tjulamin” sade se na rastojanju 3x0.25 metara što iznosi 13.300 sadnica po hektaru. Izdanci se sade pd 3 do 4 cm dublje nego što su bili u matičnjaku. Prilikom sadnje treba voditi računa o rasporedu žilica, zatrpavanju sitnom zemljom, zalijevanju navodi on. Oko svake sadnice treba rasporediti mineralno đubrivo, polovinu predviđene doze.
-U sjevernoj Crnoj Gori obavezno se vodi računa da sadnice ne budu izložene mrazu tokom sadnje. Ne smije se dozvoliti da pri sadnji korijenov sistem dođe u dodir sa stajnjakom i mineralnim đubrivom kako se nebi izazvalo sušenje žilica. Za uspješno gajenje maline mogu se primijeniti različiti sistemi ali je najintenzivniji i najviše korišćen sistem žive ograde tj. špalir. Za ovaj sistem obavezan je naslon koji se sastoji od stubova dužine oko 2,5 metra i žice. Na stubove se pričvršćuje dva reda žice, prvi na visini 80-90 cm i drugi na od 150 do 160 cm visine. Žica se dobro zateže i za nju se vežu izdanci plastičnim kanapom. Drveni stubovi postavljaju se na šest a betonski od 8 do 10 metara – navodi on.
Veličković ističe da ako su u pitanju sorte „miker” i „tjulamin”, potrebno postaviti i dodatne prečke koje se postavljaju najčešće na tri nivoa.
U starijim malinjacima prva obrada se izvodi u rano proleće nakon rasturanja stajnjaka i NPK đubriva. Kasnija obrada zavisi od brzine i intenziteta zakorovljavanja. Nakon obrade potrebno je da zemljište ostane ravno da se izdanci ne zagrnu ili ne oštete. Pored mehaničkog uništavanja korovi se u starijem zasadu maline mogu suzbijati i hemijskim preparatima-herbicidima. Ipak, herbicidi ne mogu zamijeniti mehaničku obradu, a mogu se kombinovati, savjetuje Veličković.
Prihranjivanje azotnim đubrivima se vrši u toku proleća dva puta i dodaje se orjentaciono 400 kg/ha KAN-a.
-Tokom proleća vrši se odabir izdanaka koji će donijeti rod kao i uklanjanje prošlogodišnjih koji su iznijeli rod (tamo gdje još nijesu uklonjeni). Izbor izdanaka obavlja se neposredno prije kretanja vegetacije. Kod Vilameta se ostavlja najviše 5 do 6 a kod Mikera četiri izdanka. Uklanjanje suvih izdanaka i rezidbu najbolje je vršiti kad krenu pupoljci jer se tada vide svi izmrzli i slabije razvijeni izdanci. Nakon toga obavlja se vezivanje izdanaka za žicu i na kraju njihovo prekraćivanje na visini 160-170 cm odnosno na 2-3 pupoljka iznad gornjeg reda žice.M.N.


Ukloniti prve izdanke

Povećanje prinosa i kvaliteta plodova značajno utiče pravovremeno uklanjanje prvih serija mladih izdanaka.
- Ova operacija se izvodi u tri, četiri navrata i to od početka vegetacije do kraja maja mjeseca, mada zavisi od ekoloških i drugih uslova. Mladi izdanci nesmiju preći visinu 10-15 cm. Njihovo uklanjanje vrši se mehanički ili upotrebom herbicida. Prvi izdanci samo troše vodu i hranljive materije ali i povećavaju opasnost od Didymelle i drudih bolesti. Izdanci koji niču nakon 1 juna imaju veći rodni potencijal jer se razvijaju u povoljnijim temperaturnim i svetlosnim uslovima kao i veću mogućnost korišćenja hranljivih materija. Uz sve ove mjere obavezna je odgovarajuća zaštita u zasadu maline - zaključio je Veličković.