Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su suštinski elementi proširenja i procesa stabilizacije i pridruživanja, kazao je evropski komesar za pregovore o pridruživanju
Oliver Varhelji, komentarišući odnose Srbije i Crne Gore. Varhelji je odgovarao na pitanje evropskih poslanika povodom oštrih riječi između predstavnika Podgorice i Beograda nakon odluke da se ambasador Srbije
Vladimir Božović proglasi nepoželjnom osobom u Crnoj Gori.
Francuskinja
Dominik Bilde, poslanik Evropskog parlamenta (EP), postavila je pitanje komesaru EU i povodom tenzija u srpsko-crnogorskim odnosima koje su se pojavile nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. godine.
Varhelji je rekao da je pitanje statusa vjerskih zajednica stvar same države.
– Regulisanje statusa vjerskih zajednica je nacionalna nadležnost, koja bi se trebalo sprovoditi na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne zainteresovane strane, i u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima o ljudskim pravima, posebno svim odgovarajućim preporukama Venecijanske komisije – rekao je Varhelji.
Naveo je da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi suštinski elementi proširenja i procesa stabilizacije i pridruživanja.
– U teškim vremenima pokazalo se da je inkluzivna regionalna saradnja od suštinskog značaja, a rad na uspostavljanju „zelenih linija” za osiguravanje protoka osnovnih dobara, uključujući medicinske uređaje, širom regiona tokom krize izazvane virusom korona istaknuti je primjer. Očuvanje dijaloga i klime međusobnog povjerenja, prije svega u ovom kontekstu, od najveće je važnosti, posebno među zemljama na putu ka pristupanju EU – poručio je Varhelji.
Naglasio je da se Crna Gora i Srbija solidno kreću ka pristupanju EU.
– Proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Tempo pregovora zavisi od toga koliko brzo zemlje sprovode pravne tekovine EU i od napretka postignutog u reformama, posebno u oblasti vladavine prava. Evropska komisija će nastaviti da prati razvoj događaja u Crnoj Gori i Srbiji, u kontekstu njihovih pristupnih pregovora. Najnovija sveukupna ocjena Evropske komisije, uključujući i regionalnu saradnju, objavljena je u okviru Paketa za proširenje, oktobra 2020. godine – zaključio je Varhelji.
M.V.
Posledice zbog tenzijaPoslanik EP-a Dominik Bilde u pitanju komesaru Varheljiju navela je da su u subotu, 28. novembra 2020. godine, Srbija i Crna Gora međusobno protjerale ambasadore.
– Ova odluka uslijedila je nakon sastanka kojem je prisustvovao
Vladimir Božović, ambasador Srbije u Crnoj Gori, na kojem je rekao da je odluka crnogorske skupštine iz 1918. godine o ujedinjenju Crne Gore i Srbije bila „oslobođenje”. Napetosti između dvije države dodatno su bile uvećane usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti 2019. godine. Kakve će posledice ove tenzije imati na pregovore sa Crnom Gorom, državom koja je sledeća na redu za pristupanje EU – navela je, između ostalog, Bilde u pitanju Varheljiju.