Pad demokratskih standarda očigledan je u skoro svim državama zapadnog Balkana, pokazao je izvještaj Centra savremene politike o razvoju demokratije.
Izještajem „Demokratija u razvoju – izvještaj iz sjenke o kopenhaškim kriterijumima zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU) na zapadnom Balkanu”, obuhvaćene su Crna Gora, Srbija, Albanija i Makedonija.
Programski direktor Centra savremene politike Nikola Burazer kazao je da se sve zemlje zapadnog Balkana, manjom ili većom brzinom, kreću ka članstvu u EU. Kako je naveo, paralelno sa tim procesom događa se demokratska erozija. On smatra da EU mora da obrati više pažnje na stanje demokratije u zemljama regiona.
– Iako sve države napreduju ka članstvu u EU, one neće postati punopravne članice Unije dok ne postanu funkcionalne liberalne demokratije – istakao je Burazer.
On je podsjetio na izjavu predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera da zemlje zapadnog Balkana imaju budućnost u EU, ali da to zavisi od reformi u ključnim oblastima poput demokratije, vladavine prava i osnovnih sloboda.
– EU nije potreban novi Orban, ni nove Bugarska i Rumunija u momentima kada su ušle u EU i imale velike probleme sa korupcijom – kazao je Burazer.
On je ukazao da ova pitanja, iako su od fundamentalne važnosti, ne nalaze mjesto u procesu pregovora. Kako je naveo, i u Crnoj Gori i u Srbiji poglavlja 23 i 24 imaju potencijal da zaustave pregovore, odnosno otvaranje i zatvaranje svih drugih poglavlja.
Izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović kazala je da je stanje demokratije isto kao prije pet godina kada je Crna Gora započela pregovore sa EU. Ona je istakla da ključni reformski procesi u Crnoj Gori nemaju pozitivan uticaj na stanje demokratije.
– Svi relevantni izvještaji pokazuju da u Crnoj Gori demokratija stagnira, a čak je prisutan i trend nazadovanja – rekla je Marovićeva.
Prema njenim riječima, osnovni problem za proces demokratizacije su visokopolitizovane institucije, odnosno snažana politički uticaj na institucije koji proizilazi iz višegodišnje vladavine jedne partije. Marovićeva je kazala da ključni nalazi za ovu godinu ukazuju da polarizacija društva nije smanjena, već je bojkotom parlamenta pojačana.
Govoreći o novoj organizaciji vlasti, ona je pozdravila osnivanje Ministarstva javne uprave i navela da se još čeka na rezultate tog resora.
– Ne postoje zvanični podaci o broju zaposlenih u Crnoj Gori. Pola mandate ove Vlade proći će u prebrojavanju broja zaposlenih i izradi plana reorganizacije – dodala je Marovićeva.
Ona je ukazala na izvještaje u kojima je ocijenjeno da nema napretka u poglavljima u oblasti vladavine prava i da je nastavljeno pozicioniranje lojalnih kadrova Demokratske partije socijalista na vodeće pozicije u institucijama. Marovićeva je ocijenila da je saradnja civilnog sektora i držanih organa nazadovala i da se nije ništa značajno promijenilo po pitanju okvira koji uređuju takvu saradnju. Ona smatra da je napravljen korak unazad i po pitanju transparentnosti i da je nastavljen pritisak na Savjet Radio-televizije Crne Gore.
M.V.