Fokus Evropske unije u procesu integracija, ne samo u Crnoj Gori, već i svugdje u regionu, biće stavljen na borbu protiv organizovanog kriminala, kazao je u razgovoru za „Dan” doktor kriminologije Alberto Azijani.
On je istakao da je to sasvim logičan razvoj događaja, imajući u vidu da se organizovani kriminal iz zemalja zapadnog Balkana u EU godinama tretira kao poseban bezbjednosni problem.
– Vjerujem da će EU posebno pratiti kako se Crna Gora, kao i drugi u ovom regionu, bori protiv organizovanog kriminala i koje mjere preduzima da spriječi njegovo jačanje – rekao je Azijani za naš list na marginama Nacionalne antikorupcijske konferencije koju je MANS organizovao u Podgorici.
On je naglasio da ne poznaje dovoljno situaciju u Crnoj Gori da bi komentarisao konkretne slučajeve, ali da je sasvim jasno da su vladavina prava i jačanje primjene zakona ključni izazovi u procesu evropskih integracija.
Na globalnom planu, kako je naveo italijanski ekspert, organizovani kriminal predstavlja vrlo složen problem čije rješavanje zahtijeva vrlo konkretne forme međunarodne saradnje i modele razmjene informacija. Azijani je istakao da maltene nijedan dio Evripe nije pošteđen problema sa organizovanim kriminalom.
Po njegovoj ocjeni, ogromna finansijska moć koju posjeduje narko-mafija, zahvljujući prodaji droge omogućava joj učešće u vlasti, diobu vlasti, pa čak i vlast u nekim državama, kao što se to često moglo vidjeti u Južnoj Americi.
– Mafijaške organizacije kreiraju čak i strategiju pojedinih političkih organizacija, njihove izbore i raspodjelu funkcija.
Bitno je znati da se ilegalna trgovina drogom odvija po sistemu veoma uređene organizacije i mreže koja funkcioniše po konkretnom principu hijerarhije, od proizvođača, kupaca, vlasnika skladišta, pa sve do transportne mreže i organizacije za preraspodjelu u potrošačkim područjima – kazao je Azijani.
Kako je dodao, kada je jasno da u nekim područjima ne postoje oblici državne regulative te pojave, ili da postoji neki politički i privredni interes za proizvodnju i izvoz droge, opasnosti od uticaja organizovanog kriminala, u kombinaciji s drogom, svakako su veće.
– Imamo takve primjere u srednjoj ili jugoistočnoj Aziji. Tamo se mak neometano uzgaja i prerađuje u opijum i hašiš, a potom izvozi u druge zemlje. Za te namjene su još u drugoj polovini prošlog vijeka stvorene jake kriminalne organizacije, to jest bande, na svim kontinentima, koje su organizovale lanac trgovine, transporta i distribucije droga – istakao je italijanski ekspert.
On je podsjetio da su UN donijele konvenciju protiv nezakonite trgovine opojnim drogama, koja vrlo konkretno definiše mjere za suzbijanje nedozvoljene trgovine drogama, ali i obavezu država da u svoje krivične zakone uvrsti krivično djelo pranje novca.
– Ta konvencija predviđa čak i oduzimanje imovine koja je dobijena švercom droge. Najvažnija stvar je što konvencija oduzima mogućnost pozivanja na bankarsku tajnu u slučajevima identifikacije i konfiskacije dobiti koja je stečena nekim krivičnim djelom povezanim sa nedozvoljenom trgovinom drogom. To je veoma važan instrument za suzbijanje ove negativne pojave – istakao je Azijani.
M.V.
Učesnik istraživačkih projekata
Alberto Azijani je doktor kriminologije i magistar ekonomije i društvenih nauka. Bio je istraživač u NVO Trankrajm i asistent u nastavi na magistarskim studijama u predmetu „Kompleksni kriminalni fenomeni” na Univerzitetu u Milanu. Koordinirao je projekte iz oblasti ozbiljnog i organizovanog kriminala, nelegalnog tržišta, nelegalnih finansijskih tokova i korupcije. Uključen je u projekat H2020 PROTON, a sarađivao je sa UN i Evropskom komisijom u istraživačkim projektima vezanim za ilegalnu trgovinu drogom i pranje novca povezanim sa nelegalnim tržištima. Učestvovao je u pisanju nekoliko izvještaja i projekata na temu nelegalne trgovine cigaretama i drogom.