Demokratska partija socijalista (DPS) sve opozicione predloge za rješavanje političke krize odbacuje, a ništa ne nudi, i dok je tako nerealno je očekivati da će kriza biti riješena, smatraju politički analitičari. Kako su kazali, posebno je neshvatljivo da šef DPS-a Milo Đukanović dio opozicionih stranaka naziva izdajnicima Crne Gore, a onda premijer Duško Marković taj isti dio opozicije zove da uđe u Vladu.
Evidentno je i da skoro pet mjeseci od održavanja parlamentarnih izbora politička kriza ne samo da nije riješena nego je sve dublja i teža. Zahtjev opozicije – ponavljanje izbora, puna istraga o „državnom udaru” i stvaranje uslova za fer i pošten glasački proces – DPS odbija, a da pritom ne nudi nikakvu alternativu.
Kako je rekao predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk, nije jasno kako DPS očekuje da dio opozicije uđe u Vladu, ako dvojica prvih ljudi te stranke šalju dijametralno suprotne poruke – jedan ih naziva izdajnicima, a drugi ih zove da budu u Vladi.
– Mislim da imajući u vidu šta se sve dešavalo poslednjih mjeseci, teško možemo da očekujemo da bilo koja strana brzo popusti. Stoga se postavlja pitanje na koji način ovakva jedna politička kriza može da se prevede u neki institucionalni dijalog. Bojim se da je to u ovom slučaju teško moguće bez neke vrste spoljne pomoći i dobrih usluga u vezi sa tim dijalogom. Tu vjerovatno možemo računati samo na mogućnost proaktivnog djelovanja EU, što dosad, ipak, nijesmo vidjeli – rekao je Muk.
Iz Evropske unije, međutim, dosad nijesu konkretizovali da li su spremni da direktno učestvuju u mogućim pregovorima predstavnika vlasti i opozicije.
Programski direktor u Centru za političku edukaciju Dragiša Janjušević rekao je da očito u DPS-u smatraju da im je, zbog zatvaranja priče o NATO integracijama, sve dozvoljeno i da imaju određenu podršku. Kako je naveo, izgledno je da DPS misli da im je sve dozvoljno po pitanju socio-ekonomske politike i odnosa prema opoziciji i opozicionom bojkotu.
– DPS se tako i ponaša, niti ih zanima šta opozicija predlaže i nudi, ni kakva je socijalna i ekonomska situacija u Crnoj Gori i svim sferama država. Evidentno je da imamo krizu. U Crnoj Gori kriza odavno nije bila dublja i teža, čak je na ivici nekih konflikata i sukoba, a vidimo da su socijalne tenzije izuzetno visoke. Čudi zato reakcija međunarodne zajednice – rekao je Janjušević.
Duško Marković je ranije kazao da je utimatum da se ponove parlamentarni izbori i tako stvore uslovi za ulazak opozicije u parlament „jednostavno neprihvatljiv”.
Direktor Politikom mreže Jovana Marović navodi da su u uslovima duboke političke krize ishitrene izjave i etiketiranja najmanje potrebni.
– Otuda ne treba unaprijed saopštavati granice ispod kojih vlast i opozicija neće ići. Ovdje nije riječ o tome da li će pojedine partije ući u Vladu i na taj način zadovoljiti svoje interese, već o mnogo dubljim uzrocima krize. Naime, ako je prioritet Vlade ispunjavanje obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU, onda su i svi zahtjevi opozicije komplementarni tome – fer i poštena politička utakmica i nepristrasan rad institucija – smatra Marovićeva.
Kako je naglasila, s druge strane, prijevremeni parlamentarni izbori nisu ništa neobično.
– Ako ih nazovemo tim imenom i odredimo 2018. kao godinu za njihovo održavanje, oni bi mogli imati više efekata. Na prvom mjestu povratak opozicije u parlament, pa potom dalji zajednički rad na reformama i na unapređenju uslova za održavanje izbora. U ovom periodu bi i pitanje integrisanja u NATO bilo završeno, pa samim tim i tenzije manje – rekla je Marovićeva. M.V.
Brajović: Nema izbora prije 2020. godine
Predsjednik Skupštine Ivan Brajović (SD) izjavio je da će naredni izbori biti održani 2020. godine i da vlast neće trpjeti nikakva uslovljavanja.
– Naše opozicione kolege mogu da se vrate u Skupštinu i možemo da razgovaramo o svim problemima. To je jedina moja poruka. Uvijek ću, naravno, vrlo pažljivo saslušati sve što imaju da kažu, ali uslov za bilo kakav razgovor je da se oni vrate u parlament – kaže Brajović.
Kako je rekao, „odgovor na pitanje šta mislim o njihovim uslovima je podsjećanje na to što smo radili 2016. godine”.
– Imali smo prvo pripremu vlade izbornog povjerenja, pa onda takvu vladu. Pa valjda je rezultat toga trebalo da bude izborni rezultat prihvaćen od svih. Podsjetiću da su svi zapisnici sa izbornih mjesta prihvaćeni, potpisani i mogu samo da kažem da su predstavnici naše opozicije uspjeli da ubijede predstavnike manjinskih naroda da sa njima naprave vlast, onda očigledno ne bi bilo nikakvih problema o priznavanju izbora. Na kraju formirali su vlast u Kotoru i Budvi, a podsjetiću da su istoga dana održani izbori za te lokalne parlamente kada i za državni. Tamo im nije bio problem da prihvate rezultate. Ne mogu se zakazivati izbori sve do onog momenta dok oni ne postanu vlast – rekao je Brajović.