Neki stvaraoci tiho, nenametljivo hode za života. A, dubina traga, pečat koji su ostavili na mnogim mjestima, značaj djelovanja, otkrivaju se i vrednuju postepeno, ali, i nakon što minu. Takav je slučaj i sa filmskom autorkom i producentkinjom, Rankom Velimirović (1940 - 2020), kojoj se 5. marta ove godine navršilo godinu otkako nije sa nama. U Crnoj Gori, ovaj datum prošao je uobičajeno, iako je i ona, kao i njen pokojni suprug, filmski reditelj, akademik Zdravko Velimirović, bila ne samo porodično ukorijenjena u ovo podneblje, već su mnoge metre filmske trake posvetili upravo Crnoj Gori i njenoj istoriji i ljudima, i tako je ovjekovječili. No, na svoj način, odužio joj se RTS, koji je u sklopu čuvenog serijala „Trezor” 8. marta emitovao drugi dio njenog filma o Zdravku Velimiroviću „Život stvaraoca”, a emisiju posvetio Ranki i njenom djelu. Kako nam otkriva njihov sin, Mladen Velimirović, i sam uspješan i nagrađivan reditelj dokumentarnih filmova, planirano je i retrospektivno prikazivanje izabranih dokumentaraca njegovih roditelja na Beogradskom martovskom festivalu dokumentarnog filma. Na godišnjicu kada se upokojila, TV Hram emitovao je film Ranke Velimirović o njenom ujaku, heroju poručniku Božidaru Žugiću, koji je junački poginuo prije skoro osamdeset godina, 13. aprila 1941. godine, braneći Kraljevinu Jugoslaviju od napada fašističke Njemačke. Kako dodaje Mladen Velimirović, radi na filmskom materijalu koji je snimao s majkom, i do kraja godine treba da izađe film.
– Porodično smo snimali mnoge projekte i radili zajedno i u Srbiji i Crnoj Gori. Poslednji put smo bili na Staroj planini, majka i ja, gdje smo se često vraćali – kaže Mladen Velimirović.
– Veliki doprinos kulturi moje majke Ranke Velimirović, filmske producentkinje, dokumentaristkinje, koja je bila iskreno posvećena umjetnosti, kulturi naroda, dobijaće vremenom i još više na značaju kao što je to slučaj i sa djelima mog oca. Njihova djela su bila poznata i za života, ali, nekako često se taj fenomen dešava, i kroz istoriju, da djela umjetnika ili djela iz bilo kog domena, dobijaju i još više na značaju tek nakon života autora. To upravo na neki način i govori o besmrtnosti. Pomenuću neka od Rankinih autorskih djela: „Studeničke svetinje”, „Besmrtni poručnik u smrt za osmijehom”, „Život stvaraoca”, „Srebrna planina Rudnik” i drugi. Nakon rada na velikim filmskim projektima, igranim filmovima, producirala je veliki broj dokumentarnih filmova. Taj doprinos kulturi i narodu je bila velika inspiracija i Ranke i Zdravka Velimirovića specijalno na prostorima Crne Gore i Srbije – navodi Velimirović.
Ranka Velimirović je filmu bila posvećena skoro 60 godina, radeći samostalno ili uz supruga Zdravka, na igranim i dokumentarnim filmovima. Nakon njegove smrti, bila je izuzetno posvećena njegovanju suprugove zaostavštine, kao i prezentaciji i valorizaciji njegovog rada.
– Moja majka je bila puna ljubavi za svog životnog saputnika Zdravka, kao i za sve nas u porodici, a omiljena među prijateljima zbog upravo njene plemenitosti i pozitivnosti. Osim ljubavi, ona je pokazivala i veliko poštovanje za svog supruga kao i za njegovo djelo koje je dalje prezentovala i veoma puno uradila po pitanju uspomene na mog oca Zdravka - kaže Mladen Velimirović, dodajući da je njegova obaveza sada da sačuva njihovo naslijeđe, i da to nije samo pitanje tradicije, već i zahvalnosti za njihovo profesionalno i etičko djelo. Dodaje da će njen rad, kao kulturno nasljeđe sve više biti prezentovan i na Balkanu i šire.
Ranka Velimirović je producentsku karijeru i rad na filmu započela 1963. godine, u radu sa suprugom, rediteljem Zdravkom. Sarađivala je u realizaciji igranih filmova, kao što su „Lelejska gora”, „Derviš i smrt”, „Vrhovi Zelengore”, „Dorotej”, „Dvoboj za južnu prugu”. Nakon smrti supruga, samostalnu karijeru je nastavila kao autorka niza dokumentaraca, višestruko nagrađivanih na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima, koji su predstavljali kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu Srbije i Crne Gore.
Ž.J.

---

Producirala 44 dokumentarna filma
Ranka Velimirović bila je jedna od prvih producentkinja na ovim prostorima, i to samostalnih, osnivajući i vodeći kuću „Libra film”. Bila je producentkinja čak 44 dokumentarca, koji su reprezentovali našu filmsku umjetnost, i pobrali mnoga priznanja i nagrade u zemlji i inostranstvu. Taj aspekt njenog rada je slabo osvijetljen.
– Tada je bilo manje žena producenata, a moja majka je bila snažna žena, a kao majka - pravi heroj, što nije rijetkost u našem društvu. Mislim da realno gledano, žene obavljaju poslove ne samo na istom nivou kao muškarci nego često i bolje, i tu su se pokazale i u dosta struka širom svijeta i o tome jasno rezultati govore. Takođe korak moje majke Ranke da osnuje producentsku kuću prije tri decenije je bio pravi trenutak i podstrek i drugima – priča Mladen Velimirović za „Dan”.