Povodom 140 godina od smrti Stefana Mitrova Ljubiše, Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević” priredila je na Cetinju književno veče kao i izložbu knjiga i časopisa posvećenih ovom poznatom piscu.
U ime domaćina dobrodošlicu publici uputila je bibliotekarka Dragana Vujić koja je uz podsjećanje na biografiju pisca kazala da je Stefan Mitrov Ljubiša sve svoje pripovijetke napisao za poslednjih 10 godina života, mada se u manjoj mjeri književnim radom bavio i ranije.
Ona je istakla da je još 1845. godine objavljena njegova etnografska bilješka o Paštrovićima, u kojoj iskazuje veliko interesovanje za narodnu tradiciju, a 1851. godine napisao je nekrolog Njegošu i ispjevao u narodnom desetercu „Boj na Visu”. Međutim, ono po čemu je Ljubiša stekao glas kao književnik, prije svega su njegove pripovijetke, napomenula je ona. Prvi samostalan rad bio je „Šćepan Mali”, a zatim i „Prodaja patrijare Brkića”, „Kanjoš Macedonović”, „Skočiđevojka”, „Popodjetila je Vujić.
Besjedu o književniku održao je akademik prof. dr Nenad Vuković koji je rekao da je Ljubiša izašao ne samo iz bogate tradicije njegova naroda nego i iz raskošne mediteranske kulture, a njegov junak, istakao je on „naš čovjek, naš epski junak! To smo mi!”.
– U Ljubišinom pripovijedanju su tri bitne stvari - legenda, istorija i živa stvaranost. Njegov junak je uvijek tamo i nađe se gdje se treba suprostaviti velikoj sili i zulumu. Nađe se sitan i slabašan junak, ali snažan kao zrnce uranijuma – kazao je Vuković.
Zahvaljujući Ljubišinom pripovijedanju stvaramo sliku o nečemu što se u živom govoru čuvalo i prenosilo četiri vijeka, istakao je Vuković.
– Šta se nameće filologu, lingvisti poslije čitanja? Nameće se jezik, ljepota naracije, ali i određena zamršenost. Nameće se bogatsvo leksike i rečeničnih konstrukcija uzetih iz živog jezika ali i onih u kojima se prepoznaje piščevo umijeće, njegov dar. I da naglasim da pored domaće leksike slovenskog porijekla, njegove su pripovijesti protkane i orjentalizmima, tj. riječima iz arapskog, turskog i persijaskog jezika, zatim latinizmima, italijanizmima i dalmatizmima – rekao je Vuković.
On je, pored ostalog, istakao da je na temelju narodnog iskustva, života, mentaliteta i jezika Lubiša izgradio originalne leksičke i pripovjedačke građevine te da je otud i nemjerljiv njegov doprinos crnogorskoj kulturoj baštini, sa ciljem očuvanja i unaprijeđenja kulturnog blaga Crne Gore.
– Stefan Mitrov Ljubiša nas iz raznih uglova, a naglasio sam dva, dramski i jezički sloj, uvlači u zamršeno misaono predivo i mi vrlo brzo osjetimo čitajući njegovo djelo da uživamo. Otuda je Ljubiša nas savremenik – zaključio je Vuković.
Z.P.
)){kind=small}
