Borba za pravo na život, jezik, vjeru, rad, svoju kulturu, nikada nije bila laka. Veliki ratovi i progoni Srba bili su česti na ovom trusnom, balkanskom prostoru, koji su pohodili osvajači, okupatori i eksploatatori. U svim državama koje su stvorene na Balkanu, živi i radi srpski narod opstaje, zahvaljući prije svega, žilavosti, prilagodljivosti i urođenom instinktu. O „Srbima u Makedoniji – juče i danas” na Trgu od ćirilice, kao i prošle godine, govorio je profesor dr Bora Ristić, osnivač i predsjednik Demokratske partije Srba u Makedoniji i predsjednik Udruženja za zaštitu i očuvanje srpskih spomenika u Makedoniji.
Ristić je autor više knjiga o životu, radu i istoriji Srba u Makedoniji. Prošle godine na Trgu od ćirilice predstavljene su njegove knjige: „Bregalnička bitka - stvarnost ili legenda” i „Pobuda I”, a ove godine „Pobuda II” naslov koja govori o političkoj borbi Srba u Makedoniji za opstanak i nacionalni identitet poslije raspada SFRJ.
– Ako je Kosovo i Metohija kolijeva Srbije Makedonija joj je mantija (košulja) – rekao je Ristić koji je u svom obraćanju naglasio da Srbima u Makedoniji nikada nije bilo teže, ali da su i sami Makedonci koji će od septembarskog referenduma zvati Sjevernomakedonci, takođe u čudu i ništa im nije jasno, barem običnom građaninu, da li da slijedi politiku vlasti ili da pruže otpor.
– Mnogi su ravnodušni, ali to je politika svjetske globalizacije o čemu smo noć prije našeg nastupa na ovom Tru u Herceg Novom mogli tako lijepo čuti. Mi smo Srbi koji pjevaju i pišu na svom jeziku, ponašamo se u skladu sa svojim nacionalnim korijenima, dramaturgijom i umjetičkom nahođenju. Činimo to iskreno ponosno i ubjedljivo. Vodimo računa o bitku i bitnosti, o suštin i stvarnosti naciona koji se ne predaje, ne posustaje, već živi i produžava se. Srbi su rasijani po cijeloj Makedoniji i ne postoji selo ili mjesna zajednica u kojoj žive Makedonci, a da nema Srba, a da o opštinama i ne govorimo. Sa druge strane Srbi su jako pomješani sa Makedoncima. Malo je srpskih kuća ili familija koje su etnički čiste (ili su snaja ili zet ili neko drugi makedonske nacionalnosti). Dakle, Srbi su izloženi prirodnoj asimilaciji da postanu Makedonci. Takvu rasprostranjenost srpskog življa već 50 godina obilato koriste makedonske vlasti – rekao je Ristić.
On je podsjetio da su na teritoriji današnje Makedonije grobovi preko sedamdeset hiljda srpskih vojnika iz balkanskih i Prvog svjetskog rata.
– Braneći slobodnu teritoriju današnje Makedonije od Bugara na Bregalnici u Drugom balkanskom ratu nastradalo je 16.500 srpskih i 951 crnogorski vojnik. Poslije Drugog svjetskog rata dali smo našoj braći po vjeri da se konstituišu kao nacija i da kao ostali narodi bivše Jugoslavije imaju svoju državu NR Makedoniju. Danas, 105 godina nakon Bregalničke bitke, postoje realne šanse da u veoma kratkom vremenu u doglednoj budućnosti Makedonci i teritorija koju smo ustupili njima pripadnu našim susjedima. Ove godine aktuelna Makedonska vlast potpisala je dva ugovora bitne za nas Srbe, ali i za sve građane Makedonije. Potpisan je ugovor sa Bugarskom o takozvanim dobrosusjedskim odnosima. Jedna od tačaka je da se Makedonija odrekne svoje makedonske nacije u Bugarskoj koju je od 1945. do 1948. obučavalo jeziku vjeri pismu oko sto učitelja. Ugovorom se obavezuju dvije strane da obilježavaju važne datume i ličnoti svoje istorije, a prema tom ugovoru Makedonci će morati da koriguju svoje udžbenike istorije i geografije i da ih prilagode ovom ugovoru. Drugi ugovor je sa Grčkom koji je veoma rigorozan za makedonsku naciju i državu. Dobija se novo ime, brišu se brojne ulice, imena i nazivi mijenjaju se udžbenici i identitet. Presjednik Ivanov ne želi da potpiše takve ugovore, a na referendumu u septembru i nema pitanja da li želite ovaj predlog, nego da li ste za ulazak u NATO i EU. Za srpski narod u Makedoniji u ovom mometu postoje dva ključna sudbonosna pitanja, kakvi će biti ugovori koje će sjevernomakedonske vlasti potpisati sa svoja dva druga susjeda – Srbijom i Albanijom. Otuda je veoma bitno da i vi, ovdje, a i svi Srbi širom ove planete, znaju kakva je naša borba i koliko je važno očuvanje srpskog jezika tamo kod nas i koliko je to teško i razložno kada je taj sveti posao na granici održivosti – rekao je dr Boro Ristići.
On je upoznao učesnike Trga od ćirilice da je 1. jula ove godine u selu Kučkovu, kod Skoplja, odata počast i održan pomen povodom 105 godina od Bregalničke bitke i sto godina od kraja Prvog svjetskog rata, stradalim srpskim ratnicima na tlu Makedonije u balkanskim i svjetskim ratovima.
Na kraju programa prikazan je film o boravku kralja Aleksandra 1932. godine u Skoplju, a u programu svoje stihove je kazivao srpski pjesnik u Makedoniji Stojan Arsić. Pjesme sa srpskim i makedonskim melosom izveli su Nenad Vukojičić i Goran Hinić.
Z. Šakotić

Knjige novskih autora

Večeras u porti Crkve Svetog Spasa na Toploj biće riječi o srpskom ćiriličnom nasleđu, a biće predstavljene knjige „Stećak i njegovo pismo” Gorana Komara, „Boka kotorska i Srbija” Nikole Malovića, „Rusija i Boka 1697-1918” Neboše Raša i „Srpska zakladna pomorska škola, zadužbinska škola u Srbini” koju je priredila Olivera Doklestić.