Povodom Vidovdana, navećeg nacionanog praznika srpskog naroda, u okviru tribine „Svobodijada“ u Nikšiću održano je pjesničko veče. Vidovdan je, besjedio je protojerej - stavrofor Dragan Krušić, najsudbonosniji srpski dan u kojem najjasnije sagledavamo našu sveukupnu nacionalnu i sveštenu, crkvenu istoriju. Privoljevši se carstvu nebeskom hristoljubivi Knez Lazar sa braćom i saborcima 1389. godine na polju Kosovskom postali su krilatica njihovog i našeg kosovskog zavjeta koji je utkan u srpsku istoriju i u sveukupno srpsko nacionalno biće.
– Sve što nam je sveto i čestito od vremena velikomučenika kosovskog Lazara do danas u duhu je tog njegovog nebeskog opredjeljenja. Nažalost, kako onog prvog Vidovdana tako i danas nijesu malobrojni ni oni Srbi kojima je više omiljelo carstvo zemaljsko. Ti i takvi, a pogotovo oni kojima je povjeren ovaj narod da ga vode u svome bezumlju i pomračenju uma i razuma, upodobljavaju se crnom đavolu i njegovim slugama, huleći na nebesku Srbiju i na njeno duhovno jato svetih božijih ugodnika, besjedio je protojerej –stavrofor Krušić.
Pred svima nama i danas stoji kosovsko, vidovdansko, lazarevsko ogledalo, a od sadržaja i opredjeljenja naših duša i onda i danas zavisilo je kako mislimo o Kosovu i Metohiji, pa se ljudi još uvijek dijele na dva tabora jer jedni Kosovo vide kao poraz, a drugi kao pobjedu. Vidovdan je poseban datum za sve Srbe ma gdje živjeli, na taj praznik kroz našu istoriju od Kosova boja do novih vremena odigrali su se brojni značajni događaji, i taj praznik nam pokazuje i dokazuje da neraskidivi dio naše istorije.
– Bez sumnje Vidovdan je najvažniji dan u kolektivnoj svijesti srpskog naroda i zajedno sa Svetosavljem jedan je od temelja kolektivnog identiteta Srba. Pred svakim Srbinom ma na kakvom mjestu živio, ma na kakvom položaju bio stoji vidovdansko ogledalo. Njemu se postavlja vječno lazarevsko pitanje „kome ćeš se carstvu privoljeti“. Doprinosi li opstanku Srba na Kosovu i Metohiji na ma koji način, riječju, djelom, željom, molitvom on se upisuje u Lazarev tabor. Doprinosi li opet na ma koji način, glasom, pristankom, potpisom, izjavom, nestanku Srba sa Kosova on je zajedno sa Vukom Brankovićem iza Goleš planine, istakao je protojerej – stavrofor Krušić.
Svoje stihove na večeri, koja je održana u Slovenskom kulturnom centru, govorili su pjesnici Božo Đuranović, Radislav Gardašević, Tripko Draganić, Vojislav Karadžić, Božo Vučić, Ljubisav Bjelić Morački, Mileta Bulatović i Milica Bakrač, a u programu je učestvovao i mladi guslar Nikola Kalezić.
B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
