Postavka crnogorskog umjetnika Luke Lagatora, koju čine 23 slike iz ciklusa „Sizifov put - Omaž Cetinju” i još 12 slika iz istog opusa, sa drugačijim motivima, premijerno je predstavljena likovnoj publici u kotorskoj Galeriji Solidarnosti uz zanimljiv performans. Gurajući veliku kocku oblijepljenu fotografijama sa motivima arhitekture, likova iz istorije i kulture Katunske nahije i Cetinja, autor, inspirisan fenomenom apsurda, odjeven u bijeli radni kombinezon sa bijelim rukavicama, ušao je u Galeriju, pozdravljen žamorom prisutnih. Vizuelna „potkrepa” ovom Lukinom sizifovskom putu su slike rađene akrilom na platnu, sa poetskim nazivima: Lovćenska vila, Ćipur, Orlov krš, Gumno, Kapitel, Tablja, Lokanda, Miris lipa, Vjetar, Kišobrtan, Vizija, Manastir, Kosmač, Prodor u prostor...Višestruko nagrađivani karikaturista bivše Jugoslavije, koji sada ima status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore, priznao je da je ovaj dan za njega poseban, jer je nekoliko sati prije otvaranja ove izložbe sahranio 97-godišnju majku Mariju, da bi zatim „strmoglavio ovaj kamen niz lovćenske litice” i sa njim stigao u Kotor, čime je počeo novi projekat, iliti nastavio ono što je još Sizif započeo. Umjetnikov stvaralački gen ugradio je i majčin odlazak u vječnost u svoj kreativni čin, koji, prividno apsurdan, ipak ima svoj duboki filosofski smisao.
– Sizif simbolizuje apsurdnost življenja, stvaranja, rađanja i umiranja. Smisao dolazi kad se dobro shvati taj apsurd, smisao kontinuiteta sa jednoga na drugog - nema toga ko se rodio a da nije umro, nema toga ko se rodio a da se nasmijao. Svako je došao na ovaj svijet plačući, u suzama, zato što je izašao iz Raja. Raj je za čovjeka majčina utroba, a čim je izašao vani, našao se u paklu. U paklu se može ostvariti - čovjek treba da prepozna svoju apsurdnu situaciju što prije, da bude svjestan da je njegovo vrijeme na zemaljskoj kugli ograničeno i da poslije toga dolaze drugi, treći, četvrti, peti...- kazao je Luka Lagator za „Dan” i dodao da čovjek koji je potpuno svjestan sebe treba da bude srećan i da još bolje i srećnije živi. Umjetnikov cilj je upravo da to isprovocira kod čovjeka.
Nakon što ga je predstavila galeristkinja Marina Dulović, Lagator se obratio publici i ispričao istinitu priču s početka prošlog vijeka o hrabroj Stani Stankovoj, odajući čast ženama, koje su sačuvale crnogorsku zajednicu. Izložbu je otvorio Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
– Namjeravam da do kraja 2020. godine napravim 50 slika, od kojih su ovo najmanji formati, a biće mnogo veći nego što su ovi. Ako to dočekamo, onda ću to izložiti na Cetinju u znak obilježavanja 75 godina života i 55 godina rada - kazao je Lagator, podsjetivši da je 1997. godine, poput Sizifa, krenuo sa 0 metara nadmorske visine iz Budve noseći i gurajući svoj kamen 55 kilometara sve do vrha Lovćena na 1749 metara nadmorkse visine.
– Luka Lagator gradi svoj fantastični likovni svijet na temeljima futurističkog filosofsko-egzistencionalnog ustrojstva ljudske civilizacije. U težnji da likovnim sredstvima uspostavi red u kosmičkom haosu, izazvanom ljudskom nebrigom, on se oslanja na teoriju apsurda, zapravo mit o Sizifu, koji kod njega dobija značenje samosvjesnog simbola koji otvara put izlaza iz patnji sveukupnog čovječanstva - zapisala je Ljiljana Zeković, istaknuta istoričarka umjetnosti u pratećem katalogu, koji je izdala OJU „Muzeji” Kotor.M.D.Popović