Mlada i svestrana umjetnica i režiserka Nataša Šotra učestvovaće na ,,Bloomsbury Festival” koji se održava od 22. do 25. oktobra u Londonu. Šotra je na festival pozvana da postavi predstavu koju je radila kao finalni rad na masteru režije Kraljevske akademije u Londonu.
– Predstava je bazirana na čuvenom djelu ,,Zločin i kazna” Fjodora Dostojevskog sa motivima ljubavne poezije klasičnog persijskog pjesnika Dželaludina Rumija. Dio koji sam adaptirala je scena u kojoj glavni lik ,,Zločina i kazne”, Rodion Raskoljnikov, priznaje dvostruko ubistvo mladoj prostitutki, Sofiji Marmeladovoj – ispričala je Šotra.
Ona je istakla da osim što potpisuje adaptaciju i režiju predstave, takođe i tumači ulogu Sonje Marmeladove. Sa Šotrom razgovaramo o pomenutom projektu, festivalu, glumi, režiji, ali i književnosti i interesovanjima mlade režiserke.
● U predstavi koja će uslijediti u Puškinovoj kući u Londonu, potpisujete adaptaciju i režiju, ali i tumačite ulogu Sonje Marmeladove. Šta za Vas predstavlja taj spoj režije i glume? Šta Vam je draže?
– Režirati nešto znači obuhvatiti i kreirati novu realnost i istinu koja se rađa iz teatarske ideje. U režiji imam takoreći ptičiju perspektivu – posmatram i gradim novi univerzum. U glumi, ulazim u svijet lika kojeg glumim, živim u njenoj realnosti koja je drugačija od realnosti drugih likova. U ovom slučaju uronjena sam u svijet lika. Kao režiser imate širu perspektivu – razumijete sve individualne svjetove vaših likova, ali imate i veliki sveobuhvatni svijet, univerzum vaše predstave, u koji staju svi ti manji svjetovi i realnosti likova. Zaista ne bih mogla reći šta mi je draže. Obje uloge su kreativne, možda je razlika u odgovornosti – glumac se koncentriše na svijet svog lika, režiser na univerzum i sve svjetove koje je kreirao u tom univerzumu.
● Bavite se i pisanjem, objavili ste ,,Šećernu vunu?” Koje teme preferirate u svojim djelima i da li imate književnog uzora?
– Knjiga ,,Šećernu vunu?” proizašla je iz razočaranja u bajke koje su se pokazale neodrživim u današnjem svijetu. Teme koje se uvijek zakače za moju olovku jesu vječne teme ljudskog duha: patnja, sreća, smijeh i suze koje najbolje shvatam i bilježim kroz folklorne motive sa dodatkom čarobnog, tajanstvenog i iskonskog, koje susrećemo u narodnim pričama i bajkama, (Ajnštajn je rekao da je izvor nauke kao i umjetnosti upravo misterija). Za mene narodne priče, kazivanja i legende imaju posebnu draž. Kroz svoje simbole one najbolje uhvate nit vječnog čovjekovog duha koji je zajednički ljudima bez obzira na kojem meridijanu žive. Ove univerzalne niti uhvatili su po mom mišljenju ruski klasičari, kao i Herman Hese, Rumi…
● U Vašoj biografiji nalazimo Mostar, Podgoricu, Herceg Novi, London... Kada Vas neko upita odakle ste, šta kažete?
- Kažem da dolazim iz Crne Gore. A gdje je to? - slijedi pitanje. Pretpostavljaju da je Montenegro negdje u Africi ili Južnoj Americi jer zvuči egzotično. Uz osmijeh objasnim da se nalazi na Balkanu. Balkan je zaista posebno mjesto, kažu neki koji su upoznati sa kulturom i istorijom. Balkan je mjesto tajni. Lično imam jake veze sa Hercegovinom, ali sam odrasla u Crnoj Gori i tu se osjećam kod kuće.
● Kažete da Vam je Rumijeva poezija pomogla da na poetičan način prikažete bolnu ljubav između Rodiona i Sonje, koja se rađa iz saosjećanja. Pojasnite nam tu vezu sa poezijom...
– To je, zapravo, filozofska ideja sufijske misli – da se ljubav rađa umiranjem. ,,Umirite, umirite u ljubavi umirite, u ljubavi kad umrete novi život dobijate” piše Rumi...
Sonja i Raskolnjikov imaju umorna srca, njihova tijela su ljušture. Ona je svoju nevinost prodala da bi prehranila oca, maćehu i njenu djecu. On je počinio dvostruko ubistvo da bi dokazao da je Napoleon i da je njemu dozvoljeno ono što običnim smrtnicima nije. Rodion sažaljeva Sonju i njenu žrtvu koju je podnijela zarad drugih, a Sonja, iz saosjećanja prema Rodionovoj patnji polazi s njim u Sibir. Njihova ljubav rađa se iz uzajamnog saosjećanja za patnju ovog drugog. Rodion i Sonja odluče da zajedno umru- da zajedno idu u Sibir na odsluženje kazne. Odlazeći u Sibir zajedno oni umiru za život koji su do sada poznavali. A smrt je najjači impuls za život i za vaskrsenje. Nova realnost i ljubav rađa se iz ove smrti. Rumi to divno prikazuje u svojoj poeziji, stavljajući akcenat na to koliko je važno umrijeti prije smrti.
Parola predstave je ,,We are alive only to the extent we can die”. Mi živimo samo onoliko koliko smo spremni umrijeti. Žrtva kao religijski simbol je bliska ovom motivu i prepliće se kroz predstavu.
● Šta čitate?
– Među omiljenim su mi Tolstoj, Dostojevski i Čehov. A što se tiče naših pisaca izuzetni su Čedo Vuković, Aleksa Šantić i naravno Ivo Andrić. Takođe, bajke su važne jer i život može da bude bajka.A.ĆUKOVIĆ
Ljubav iz saosjećanja
- Rumijeva poezija koristila mi je da na poetičan način prikažem bolnu ljubav između Rodiona i Sonje koja se rađa iz saosjećanja. Pitanje koje postavljam jeste kakva je to ljubav između ubice i prostitutke. Kakva je ljubav kada je oslobođena tjelesne strasti; ljubav koja se rađa iz patnje i saosjećanja za drugo srce koje pati – objašnjava Nataša Šotra.
Nova knjiga na vidiku
Nataša Šotra je rođena 1990. godine u Mostaru. Po izbijanju rata 1992, sa porodicom prelazi u Crnu Goru u Herceg Novi, gdje završava prva četiri razreda osnovne škole. Po preseljenju u Podgoricu 2001. godine, Nataša završava Osnovnu školu „Maksim Gorki”. Upisuje gimnaziju „Slobodan Škerović” u istom gradu. Po završetku četvrte godine, odlazi u Italiju na studije književnosti i komunikacija na američkom Univerzitetu „John Cabot” u Rimu. Nakon završene dvije godine fakulteta u Rimu, 2011. godine prelazi u London na dramsku akademiju „Goldsmiths” gdje diplomira u junu 2014. U oktobru 2014. započeće magistarske studije režije i tekstopisanja na Kraljevskoj akademiji u Londonu. Za svoju prvu knjigu ,,Šećernu vunu?” dobila je nagradu na dječijem festival ,,Mali Princ” u Tuzli, 2013. godine za najmlađeg i perspektivnog pisca na festivalu. Nataša je veliki poklonik klasične ruske književnosti i plesa. Njena druga knjiga ,,Bilješke običnog čovjeka” je u pripremi za štampu i uskoro se očekuje u knjižarama.