Sedmogodišnji sudski postupak protiv bivšeg izvršog direktora Luke Bar Miodraga Gvozdenovića i njegovih bliskih saradnika okončan je juče u Višem sudu u Podgorici. Sudija Biljana Uskoković objaviće presudu 30.juna.
Iznoseći završne riječi, Gvozdenović je kazao da unazad sedam godina, kada je sa svojim kolegama uhapšen kao najveći mafijaš, nije bio siguran da li je ijedna od tvrdnji tužilaštva neistinita. Istakao je i da je posumnjao čak i na najbliže saradnike vjerujući toj instituciji kao pravnik i kao neko koga su učili da načelo materijalne istine obavezuje svakoga, pa i inspektore i tužioce. Naglasio je kako u to vrijeme nije vjerovao da postoje naručene optužnice i da u njima mogu pisati neistine. Međutim, sve ono što se desilo u prethodnim godinama naučilo ga je da nije bio u pravu.
– Ovo nije ni pravo ni pravda, ovo je dobar primjer kako se zloupotrebom ovlašćenja neistina plasira kao istina i kako se time uništavaju ljudi zarad ličnih interesa moćnika – kazao je Gvozdenović, naglašavajući da slučaj koji se vodi protv njega i njegovih saradnika liči na dramu, sa unaprijed smišljenim scenarijom, podjelom uloga i režijom. Scenario i uloge su pisali oni kojima je smetao kao direktor Luke i koji su za tu kompaniju imali drugačije planove od njegovih. Dio tih planova su, kako kaže, nažalost, već ispunili raspadom Luke i katastrofalnom privatizacijom najvećeg i najprofitabilnijeg dijela.
Gvozdenović je istakao da je režija za takvu dramu pripala tužiocu, pa „zbog toga i nervoza ako neki od aktera ne igraju uloge koje su im zacrtane i ne uklapaju se u režiju”. Pojasnio je i da nakon ovakve drame scenaristi i režiseri uglavnom budu nagrađeni.
– Jedan od aktera prvog postupka protiv mene nagrađen je funkcijom predsjednika suda, jer je otkrio „višemilionsku pljačku”. U ovom drugom, nagrada za scenaristu bila je mjesto sudije najvišeg suda, uz obrazloženje kako je „pokazao da je bio privržen pravdi otkrivajući malverzacije u Luci Bar” – pojasnio je Gvozdenović.
No, ističe on, i pored pomoći tužioca koji je postupao i u ovom predmetu, u prvom predmetu je na svim sudskim instancama odlučeno suprotno.
– Ali, kaznu za to niko nije dobio. Tako će biti i u ovom slučaju, jer sud nije pozorište.Ovdje važe samo dokazi, a tužilac ih nema ni za jednu tvrdnju iz optužnice. Ostaje da vidimo i da se nadamo da će poslije ovoga snositi bilo kakvu odgovornost – kazao je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, odustajanje od optužbe za dio optužnice protiv onih koji nijesu bili u pritvoru tek poslije sedam godina kao i svođenje navodne štete na 600.000 eura, odnosno na polovinu prvobitnog iznosa, jasno govori o namjerama tužioca.
– Trebalo bi pokušati spasiti što se spasiti može i učiniti napor da se kaznom pokrije makar pritvor i tako smanji katastrofa – istakao je Gvozdenović.
Dragan Mitrić, advokat optužene Izabele Todorović, podsjetio je da njegova branjenica ne priznaje izvršenje krivičnih djela i da njena odbrana tokom postupka ni u jednom trenutku nije dovedena u sumnju. Kazao je da je izvršni direktor donio odluku o kupovini predmetnih vozila za koje Luka Bar nije pretrpjela štetu i tu odluku je Todorovićeva samo izvršila. Vezano za dio optužbe koji se odnosi na reprezentaciju, Mitrić je podsjetio da su svih 100.000 eura pokriveni računima.
Predstavnici sindikata Luke Bar, optuženi Zoran Ostojić i Aleksandar Lukić tvrdili su kao i ranije da nijesu bili odgovorna lica i da nijesu mogli izvršiti krivično djelo zloupotreba službenog lica. Pojasnili su da su se isključivo zalagali za ostvarenje prava radnika.
Advokat Dušan Lukšić kazao je da je žalosno što je njegov branjenik bivši generalni direktor Miodrag Gvozdenović proveo dvije godine u pritvoru zbog optužbi koje su tokom sedmogodišnjeg suđenja „pale u vodu”.
On je kao paradoksalan ocijenio potez tužilaštva koje je nakon sedam godina od hapšenja optuženih preciziralo navode optužnice i to na osnovu dokaza sprovedenih tokom suđenja umjesto u pretkrivičnom postupku. Advokatu Lukšiću nije bilo jasno ni kako je tužilac ostao pri optužbi da je za Luku Bar nastupila šteta kupovinom automobila za članove menadžmenta iako je u nalazima relevantnih institucija tokom suđenja utvrđeno da su ona plaćena kroz odbijanja od ličnih primanja. Advokat je zapitao i zašto tužilaštvo istrajava na svojim optužbama iako su sadašnji izvršni i finansijski direktori pred sudom izjavili da ovaj poslovni potez nije nanio štetu Luci Bar.
Prema navodima precizirane optužnice, zbog zloupotreba u privrednom poslovanju, osim Gvozdenovića, na optuženičkoj klupi nalazi se bivša finansijska direktorka Izabela Todorović, predsjednik sindikata Zoran Ostojić, glavni dispečer drumskog saobraćaja Aleksandar Lukić, blagajnica Slavica Jović, referent blagajne i blagajničkog poslovanja Miomir T. Milošević, šefica obračuna zarade Zorica M. Vitić, Zora M. Nenadić, referent naplate u sektoru finansija Rajka T. Papić, rukovodilac radne jedinice finansija Dragan R. Perajković i blagajnica Radmila J. Dabanović.
Oni se terete da su od početka 2002. do kraja 2005. godine, zloupotrebom službenog ovlašćenja, pribavili sebi i drugima imovinsku korist od 565.426 eura, čime su uskratili državni budžet za porez od oko 313.529,11 eura.
VJ.DAMJANOVIĆ
Jedna od šest
Advokat Dušan Lukšić izjavio je da imajući u vidu da je nastupila apsolutna zastara u odnosu na optuženu Rajku Papić mora istaći da veći dio onoga što je navedeno u optužnici ne odgovara istini. Prema njegovim tvrdnjama, Papićeva nikada nije sačinjavala niti bilo kome predavala bilo kakve odluke.
– S obzirom na to da je ona uradila identično što i još pet lica, nejasno je šta je opredijelilo tužioca da optuži samo Papićevu. Smatram da poslije sedam godina suđenja zaslužuje makar odgovor na ovo pitanje – kazao je Lukšić.
Tužilaštvo optužuje za opstrukciju, a samo to čini
Osvrćući se na postupanje tužioca Mire Samardžić, optuženi Miodrag Gvozdenović je kazao da je zastupnik optužbe napadajući optužene da vrše opstrukciju postupka upravo to sam radio sve vrijeme.
– Predlagano je na stotine nepotrebnih navodnih dokaza, na desetine svjedoka koji nijesu imali šta da kažu i vršen je pritisak na vještake da napišu ono što se uklapa u zacrtani scenario, a kada to ne urade, zahtijevana su dopunska pitanja i vještačenja u nedogled. Osim toga, insistiranje na pritvoru i njegovom stalnom produžavanju skoro dvije godine, bez ikakvog zakonskog osnova, a da u istom periodu nije saslušana ni polovina predloženih svjedoka, poseban je vid pritiska i zloupotrebe ovlašćenja. I sve dok ne bude lične odgovornosti tužioca za izgubljeni slučaj,postojaće ovakvih scenarija – kazao je Gvozdenović.