Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Umalo tuča, skrajnuti Kašćelan i Martinović * Za „prljavštine” o Milu nudio 20 kg heroina * Aco prodao Šarićeve dugove * Svetove sestre grade zgradu * Pudždemon u vlasti ako pobijedi na izborima * Nastavićemo sa izradom projektila * Iza kulisa
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 30-10-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
ALEKSANDRA VUKOVIĆ, POSLANIK DPS-a:
Možemo stvoriti društvo u kome lapsus neće biti vijest dana. A ko u usmenom obraćanju javnosti nije napravio grešku nije živio.

Vic Dana :)

Sa 2 godine, uspjeh je da su ti pelene suve.
Sa 10 godina, uspjeh je da imaš prijatelje svojih godina.
Sa 18 godina, uspjeh je da imaš vozačku dozvolu.
Sa 20 godina, uspjeh je da imaš žensku i dobar seks.
Sa 30 godina, uspjeh je da imaš puno para.
Sa 50 godina, uspjeh je da imaš puno para.
Sa 60 godina, uspjeh je da imaš žensku i dobar seks.
Sa 70 godina, uspjeh je da imaš vozačku dozvolu.
Sa 75 godina, uspjeh je da imaš prijatelje svojih godina.
Sa 80 godina, uspjeh je da su ti pelene suve.

Bili Crnogorac i Bosanac u Njemačkoj. Krenuli njih dvojica na željezničku stanicu, kad vidješe da je voz krenuo, počnu trčati da ga sustignu. Crnogorac, kako je lijen, potrči malo i odustane, a Bosanac se zatrči, stigne voz, uđe u njega, mahne rukom i ode. Crnogorac se počne valjati od smijeha, kad ga jedan Švabo pita: Što se ti smiješ, kad nisi stigao na voz, a prijatelj ti ode? Crnogorac: Kako se neću smijati čovječe, pa ovaj je pošao da me isprati.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2017-10-29 NAJMRAČNIJA I NAJSRAMNIJA STRANICA SRPSKE ISTORIJE (1)
Karađorđe Petrović, rad Vladimira Borovikovskog, 1816. Crni Đorđe – ispravljen, ponosit, ozaren nadom Povodom 200 godina od mučkog i kukavičkog ubistva Vožda Karađorđa – oslobodioca Srbije
Dan - novi portal
-Pi­še: Bo­ri­vo­je ĆET­KO­VIĆ

Pred­vo­đen Ka­ra­đor­đem srp­ski na­rod je is­pi­sao naj­slav­ni­je i naj­kr­va­vi­je stra­ni­ce svo­je isto­ri­je ko­je su bi­le pre­kret­ni­ca – po­sli­je vje­kov­nog ro­bo­va­nja stvo­re­ni su čvr­sti te­me­lji za vas­krs, po­di­za­nje srp­ske dr­ža­ve. O ve­li­či­ni i zna­ča­ju Srp­skog ustan­ka ko­ji je po­tre­sao po­ro­blje­ne na­ro­de Bal­ka­na i za­di­vio Evro­pu pi­sa­li su mno­gi isto­ri­ča­ri, pi­sci, pu­bli­ci­sti, po­li­ti­ča­ri. Pi­sa­lo se ,me­đu­tim, pri­stra­sno , ne­is­ti­i­to,” – gnu­sni zlo­či­ni su pre­ću­ta­ni, a pro­šlost se re­vi­di­ra­la i po­de­ša­va­la pre­ma sa­da­šnjo­sti. Da­ka­ko, su­bjek­tiv­ni raz­lo­zi i di­na­stič­ka bor­ba Obre­no­vi­ća i Ka­ra­đor­đe­vi­ća, po­red ne­do­volj­nog po­zna­va­nja gra­đe na­ro­či­to one iz stra­nih iz­vo­ra, do­pri­ni­je­li su ne­kri­tič­kom, pa i pri­stra­snom pi­sa­nju dje­la o ustan­ku i nje­go­vom vo­ždu.
Stran­ci ne­ma­ju op­te­re­će­nja (ide­o­lo­ških i dru­gih) ko­ja ima­ju do­ma­ći auto­ri.
U isto­rij­skoj na­u­ci i pu­bli­ci­sti­ci, ko­ja se ba­vi pro­u­ča­va­njem Pr­vog srp­skog ustan­ka na­vo­de se mi­šlje­nja i dvo­ji­ce stra­na­ca: ma­đar­skog dr­žav­ni­ka i po­li­ti­ča­ra V. Ka­la­ja i nje­mač­kog isto­ri­ča­ra L. Ran­kea.
Ka­laj, ko­ji ni­je bio po­znat kao pri­ja­telj Sr­ba, u pred­go­vo­ru svo­je isto­ri­je srp­skog na­ro­da za­pi­sao je:
Mi­nu do­ba svje­tlo­sti, ne­sta­de srp­ske dr­ža­ve, pa se či­nja­še da je srp­ski na­rod ko­nač­no iz­bri­san iz re­da osta­lih na­ro­da. Kad, ali u naj­no­vi­je do­ba pri­vla­či na se pa­žnju na­šu ta­kav po­jav, ko­me rav­no­ga ne mo­že po­ka­za­ti isto­ri­ja svi­je­ta.( Pod. B. Ć.) Bu­di se je­dan na­rod i uz­di­že se do na­rod­ne sa­mo­svi­je­sti po­sle vje­kov­nog ro­bo­va­nja... Go­di­na­ma pro­du­žu­je vi­te­šku bor­bu pro­ti­vu mno­go nad­moć­ni­je si­le... I taj pro­sti svi­jet bi­va to­li­ko spo­so­ban, da opet stvo­ri se­bi sa­mo­stal­nu dr­ža­vu...
I Le­pold Ran­ke, nje­mač­ki isto­ri­čar i uni­ver­zi­tet­ski pro­fe­sor u Ber­li­nu, na­pi­sao je isto­ri­ju Srp­skog ustan­ka po­zna­tu pod ime­nom „Srp­ska re­vo­lu­ci­ja (1829)” u ko­joj s di­vlje­njem go­vo­ri o he­roj­skoj bor­bi srp­skih usta­ni­ka. Knji­gu je pre­veo po­zna­ti srp­ski na­uč­nik i dr­žav­nik Sto­jan No­va­ko­vić, ali je sa ob­ja­vlji­va­njem pre­vo­da mo­rao če­ka­ti od 1864. do 1892. go­di­ne – srp­skoj cen­zu­ri ni­je se do­pa­lo Ran­ke­o­vo pi­sa­nje o Mi­lo­šu. A, nje­go­va de­vi­za je bi­la: „Pi­ši ona­ko ka­ko je bi­lo.”
Kult Ka­ra­đor­đa
Dr Jef­to Mi­lo­vić, vr­stan po­zna­va­lac Nje­go­še­va dje­la i ži­vo­ta, kao i vre­me­na u ko­me je ži­vio, u knji­zi Pe­tar Dru­gi Pe­tro­vić Nje­goš u svom vre­me­nu ( CA­NU i Uni­ver­zi­tet­ska ri­ječ, 1984) pi­še da je kult Ka­ra­đor­đa po­sto­jao po­sli­je 1804. ne sa­mo u Sr­bi­ji ne­go i u Cr­noj Go­ri. Če­tr­de­se­tih go­di­na 19. sto­lje­ća stvo­re­na je pra­va le­gen­da oko nje­go­ve lič­no­sti. Li­to­gra­fi­ja nje­go­vog por­tre­ta sa če­ti­ri sti­ha štam­pa­na je u Če­škoj u to­ku 1843. u ve­li­kom bro­ju pri­mje­ra­ka. Ona je ras­tu­ra­na po Sr­bi­ji i svim slo­ven­skim ze­mlja­ma ko­je su se na­la­zi­le pod tur­skom i austrij­skom vla­šću. Pro­da­va­na je i u Be­ču. Za vri­je­me svo­ga bo­rav­ka u austrij­skoj pre­sto­ni­ci u ja­nu­a­ru i fe­bru­a­ru 1844. Nje­goš je na­ba­vio Ka­ra­đor­đev por­tret... Ka­da je knji­ga Ogle­da­lo srp­sko štam­pa­na u Be­o­gra­du po­čet­kom 1846, njoj je pri­lo­žen Ka­ra­đor­đev por­tret – za­pi­sao je dr Mi­lo­vić. Nje­goš je, ve­li autor ove iz­u­zet­no zna­čaj­ne knji­ge, ne­iz­mjer­no ci­je­nio Ka­ra­đor­đa kao glav­nog vo­đu Pr­vog srp­skog ustan­ka iz 1804, kao oslo­bo­di­o­ca Sr­bi­je i kao ‘naj­i­zra­zi­ti­jeg pred­stav­ni­ka ra­to­bor­ne stru­je pro­tiv Tu­ra­ka.’ I da­lje:ve­li­čao ga je u svo­jim pje­sma­ma”, a “ po­sve­tio mu je i naj­bo­lje svo­je dje­lo Gor­ski vi­je­nac.
tvo­ja gor­da mi­šca po­mra­ču­je...
„Ova mi­šca jed­ni­jem uda­rom
pre­stol sru­ši a tar­tar uz­dr­ma.”( stih.224, 228- 232, 235—236)
I kad Nje­goš ve­li­ča Ka­ra­đor­đa u Po­sve­ti pra­hu oca Sr­bi­je, on spo­mi­nje “mi­šce”:
“Fa­ra­o­na is­toč­no­ga pred Đor­đem se mr­znu si­le,
Đor­đem su se srp­ske mi­šce sa vi­te­štvom opo­ji­le”, za­klju­ču­je svo­ju ana­li­zu dr Mi­lo­vić.
Rat­nič­ke spo­sob­no­sti
Ka­ra­đor­đe je bio ve­li­ki rat­nik, ne­u­stra­ši­vi i ge­ni­jal­ni voj­sko­vo­đa. Svo­jim usta­ni­ci­ma uli­vao je po­vje­re­nje , a Tur­ci­ma strah. Mi­len­ko Vu­ki­će­vić u svom dvo­tom­nom dje­lu po­sve­će­nom Ka­ra­đor­đu ( IRO Slo­bo­da Be­o­grad, 1986.) de­talj­no je opi­sao Vo­ždo­ve ko­mand­ne spo­sob­no­sti i hra­brost u to­ku bit­ke na Mi­ša­ru, gdje su Tur­ci pre­tr­pje­li te­žak po­raz ka­kav ni­je­su do­ži­vje­li od po­čet­ka ustan­ka.
„To­ga da­na”, na­vo­di Vu­ki­će­vić, „nje­go­va hra­brost bi­la je neo­do­lji­va. Njo­me je za­po­jio svo­ju voj­sku. Nje­go­vo tam­no li­ce u bit­ki po­sto­ja­lo je sve­tlo; nje­gov ina­če ta­nak glas gr­meo je kao or­kan;nje­gov vi­so­ki stas, ma­lo po­vi­jen, u stra­ho­vi­toj bit­ki is­pra­vljao se, a iz nje­go­vih sve­tlih oči­ju si­pa­le su mu­nje ko­je spa­lju­ju ne­pri­ja­te­lja. U ovoj bor­bi na Mi­ša­ru po­vi­je­nim sta­som i tam­nim li­cem svo­jim oli­ča­vao je ceo srp­ski na­rod, ko­ji je po­vi­jen vje­ko­vi­ma sno­sio rop­stvo i po­ni­že­nje, a is­pra­viv­ši se s oza­re­nim i sve­tlim li­cem, u tre­nut­ku naj­stra­šni­je bor­be, pred­sta­vljao Sr­bi­na osvet­ni­ka, ko­ji se, is­pra­vljen, po­no­sit, oza­ren na­dom na sve­tlu bu­duć­nost, bo­ri kao lav i sve­ti za sva zla i mu­ke, ve­ko­vi­ma pod­no­še­ne.”( Pod. B. Ć.)
Broj­ni su do­ku­men­ti pri­ku­plje­ni u ze­mlji i u ino­stran­stvu u ko­ji­ma do­ma­će i stra­ne lič­no­sti go­vo­re o Ka­ra­đor­đe­voj ulo­zi u isto­rij­skim zbi­va­nji­ma u 19. vi­je­ku. Poč­ni­mo sa Bo­na­par­tom – ono što je re­kao o Ka­ra­đor­đu ne­za­o­bi­la­zno je. Na­i­me, ka­da je po­sle bit­ke kod Asper­na ( 21. i 22. maj 1809) Bo­na­par­ta za­pi­tao svo­je mar­ša­le da mu ka­žu ko­ga sma­tra­ju naj­ve­ćim ži­vim voj­sko­vo­đom, re­kli su da je to on. Od­go­vo­rio im je:
„La­ko je me­ni bi­ti sa na­šom is­ku­snom voj­skom i ogrom­nim sred­stvi­ma, ali da­le­ko na ju­gu, na Bal­ka­nu, po­sto­ji je­dan voj­sko­vo­đa, iz­ni­kao iz pro­stog se­ljač­kog na­ro­da, i ko­ji je, oku­piv­ši oko se­be svo­je čo­ba­ne, us­peo bez oruž­ja i sa­mo tre­šnje­vim to­po­vi­ma, da po­tre­se te­me­lje sve­moć­nog Osman­lij­skog car­stva, i da ta­ko oslo­bo­di svoj po­ro­blje­ni na­rod tu­đeg jar­ma. To je Cr­ni Đor­đe – nje­mu pri­pa­da sla­va naj­ve­ćeg voj­sko­vo­đe.”
I Mi­ha­il Ku­tu­zov, ču­ve­ni ru­ski rat­ni ko­man­dant ( u to­ku Pr­vog srp­skog ustan­ka odr­ža­vao je ve­ze sa Ka­ra­đor­đem) go­vo­rio je sa di­vlje­njem o srp­skom vo­ždu.(Na­sta­vi­će se)


Sr­bin oca svog ubi­ja!

„...Sr­bin oca svog ubi­ja! Đor­đe sv`jetlo Sun­ce pa­de,
na mr­tvo­ga di­vot­ni­ka krv­nik Mi­loš no­gom sta­de.
Sr­bin ta­ko oca smak­nu što mu lan­ce po­raz­bio...”

(Na­ve­de­ni re­do­vi su iz po­pu­ne Mi­la­na Re­še­ta­ra, pro­fe­so­ra Beč­kog i Za­gre­bač­kog uni­ver­zi­te­ta, po­zna­tog ko­men­ta­to­ra Gor­skog vi­jen­ca, ko­ji je bio mi­šlje­nja da se is­pu­šte­na mje­sta iz Po­sve­te, od­no­se na kne­za Mi­lo­ša. Pra­zna mje­sta po­pu­nio je u pro­zi u pr­vom svom iz­da­nju Vi­jen­ca (1890), a J. Ber­sa, sma­tra da je dr Mi­raš Ki­ćo­vić, prof. Be­o­grad­skog uni­ver­zi­te­ta, sa­či­nio sti­ho­ve. Po­pu­nu je Re­še­tar ob­ja­vio i u Bo­san­skoj vi­li 1914)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"