Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Umalo tuča, skrajnuti Kašćelan i Martinović * Za „prljavštine” o Milu nudio 20 kg heroina * Aco prodao Šarićeve dugove * Svetove sestre grade zgradu * Pudždemon u vlasti ako pobijedi na izborima * Nastavićemo sa izradom projektila * Iza kulisa
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 30-10-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
ALEKSANDRA VUKOVIĆ, POSLANIK DPS-a:
Možemo stvoriti društvo u kome lapsus neće biti vijest dana. A ko u usmenom obraćanju javnosti nije napravio grešku nije živio.

Vic Dana :)

Sa 2 godine, uspjeh je da su ti pelene suve.
Sa 10 godina, uspjeh je da imaš prijatelje svojih godina.
Sa 18 godina, uspjeh je da imaš vozačku dozvolu.
Sa 20 godina, uspjeh je da imaš žensku i dobar seks.
Sa 30 godina, uspjeh je da imaš puno para.
Sa 50 godina, uspjeh je da imaš puno para.
Sa 60 godina, uspjeh je da imaš žensku i dobar seks.
Sa 70 godina, uspjeh je da imaš vozačku dozvolu.
Sa 75 godina, uspjeh je da imaš prijatelje svojih godina.
Sa 80 godina, uspjeh je da su ti pelene suve.

Bili Crnogorac i Bosanac u Njemačkoj. Krenuli njih dvojica na željezničku stanicu, kad vidješe da je voz krenuo, počnu trčati da ga sustignu. Crnogorac, kako je lijen, potrči malo i odustane, a Bosanac se zatrči, stigne voz, uđe u njega, mahne rukom i ode. Crnogorac se počne valjati od smijeha, kad ga jedan Švabo pita: Što se ti smiješ, kad nisi stigao na voz, a prijatelj ti ode? Crnogorac: Kako se neću smijati čovječe, pa ovaj je pošao da me isprati.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton VOJISLAV BUDO GLEDIĆ: OSNIVAČI MODERNE NAUKE
Rene Dekart Utemeljivač filozofije racionalizma U feljtonu je dat odlomak iz opširnog rukopisa Gledićeve knjige „Vasiona kroz vjekove”, koja je u pripremi za štampu
Dan - novi portal
- Pri­re­dio: Mi­la­din VELj­KO­VIĆ

Ke­pler je ve­li­ki do­pri­nos dao i ra­znim dru­gim obla­sti­ma, a ne sa­mo astro­no­mi­ji i te­o­ri­ji kre­ta­nja pla­ne­ta i dru­gih ne­be­skih ti­je­la. U ma­te­ma­ti­ci je na­sta­vio rad slav­nih grč­kih kla­sič­nih stva­ra­la­ca, pri­je sve­ga Ar­hi­me­da i Apo­lo­ni­ja iz Per­ga­ma. Nje­ga je mno­go ine­re­so­va­la pro­ble­ma­ti­ka ge­o­me­trij­skih ti­je­la, po­seb­no onih pra­vil­nih, ko­je je još Pla­ton pro­u­ča­vao, a Euklid ob­ra­dio u svo­jim Ele­me­ni­ma. Na­sto­jao je da utvr­di za­pre­mi­nu po­je­di­nih ob­lih ti­je­la, ba­ča­va raz­li­či­tih ob­li­ka, ali je za to bi­lo po­treb­no da se ko­ri­ste no­ve ma­te­ma­tič­ke me­to­de, ina­če ma­nje eg­zakt­ne od onih ko­jih se pri­dr­ža­vao Euklid. Sto­ga je Ke­pler pri­hva­tio na­uč­ni po­stu­pak slav­nog Ar­hi­me­da, po­znat pod ime­nu es­ha­u­sti­ja (is­cr­plji­va­nje). Ti­me je on, u stva­ri, na­sta­vio rad ko­ji je vo­dio iz­grad­nji no­ve na­uč­ne obla­sti – in­te­gral­nom ra­ču­nu. Sto­ga se Ke­pler s pra­vom sma­tra jed­nim od pre­te­ča ove na­uč­ne obla­sti, ko­ja je ka­sni­je po­sta­la jed­no od te­melj­nih pod­ruč­ja ma­te­ma­tič­ke ana­li­ze ili vi­še ma­te­ma­ti­ke. On je, da­kle, pri­je Njut­na i Lajb­ni­ca uka­zao na ne­ke osnov­ne po­stav­ke in­te­gral­nog ra­ču­na. U op­ti­ci je pr­vi po­ka­zao ka­ko se svje­tlost po­na­ša u sfer­nim so­či­vi­ma i ti­me uda­rio te­me­lje te­o­rij­skim po­stav­ka­ma op­ti­ke kao jed­ne od glav­nih obla­sti fi­zi­ke.
Fi­lo­zof­ska i na­uč­na mi­sao Re­nea De­kar­ta (1596–1650) pred­sta­vlja pre­kret­ni­cu u raz­vo­ju no­vo­vje­kov­ne ci­vi­li­za­ci­je i kul­tu­re. De­kart se sma­tra osni­va­čem fi­lo­zo­fi­je ra­ci­o­na­li­zma, pri če­mu ovaj fi­lo­zof­ski pra­vac pred­sta­vlja jed­no od naj­zna­čaj­ni­jih i naj­u­ti­ca­ni­jih uče­nja u no­vo­vje­kov­noj evrop­skoj fi­lo­zo­fi­ji. Svo­jom iz­van­red­no ra­zno­vr­snom, ši­ro­kom i bo­ga­tom na­uč­nom i fi­lo­zof­skom dje­lat­no­šću, on oli­ča­va jed­nog od naj­zna­čaj­ni­jih i naj­mar­kant­ni­jih ve­li­ka­na mo­der­ne epo­he. Nje­go­vo dje­lo od­ra­ža­va no­ve du­hov­ne i na­uč­ne do­me­te, po­tre­be, usmje­re­nja i do­stig­nu­ća, na­sta­le po­sli­je du­go­vje­kov­nog i ne­pri­ko­sno­ve­nog vla­da­nja i do­mi­na­ci­je te­o­lo­gi­je u svim vi­do­vi­ma du­hov­nog i dru­štve­nog ži­vo­ta u Evro­pi. Po­red fi­lo­zo­fi­je, ovaj sve­stra­ni stva­ra­lac se ba­vio i mno­gim na­uč­nim obla­sti­ma, a nje­gov iz­van­red­no zna­ča­jan rad na ute­me­lje­nju i iz­grad­nji ana­li­tič­ke ge­o­me­tri­je, kao po­seb­ne ma­te­ma­tič­ke di­sci­pli­ne, pred­sta­vlja pre­kret­ni­cu u ka­sni­jem raz­vo­ju ma­te­ma­tič­ke ana­li­ze i dru­gih obla­sti tzv. vi­še ma­te­ma­ti­ke.
Kao ori­gi­nal­ni i ve­o­ma pro­nic­lji­vi, du­bo­ki i sve­stra­ni mi­sli­lac, ko­ji je pri­pa­dao no­vom do­bu i du­hu, De­kart je na­sto­jao da iz­gra­di i obra­zlo­ži sa­vre­me­no uče­nje o svi­je­tu i ži­vo­tu, ko­je će bi­ti za­sno­va­no na ja­snim, raz­go­vjet­nim i po­u­zda­nim prin­ci­pi­ma i te­me­lji­ma u skla­du sa po­tre­ba­ma i za­htje­vi­ma čo­vje­ko­vog ra­zu­ma. Otu­da je me­to­do­lo­gi­ja, od sa­mog po­čet­ka De­kar­to­vog mi­sa­o­nog ra­da i sva­ra­la­štva, bi­la u cen­tru svih nje­go­vih ve­li­kih fi­lo­zof­skih i na­uč­nih po­du­hva­ta ko­ji su ga uči­ni­li na­da­le­ko po­zna­tim, pri­zna­tim i ve­o­ma uti­caj­nim stva­ra­o­cem. Sma­trao je da se fi­lo­zo­fi­ja, kao i sva­ka no­va pri­rod­na na­u­ka, mo­ra­ju za­sni­va­ti na ja­snim, pri­hva­tlji­vim, po­u­zda­nim i ne­dvo­smi­sle­nim te­me­lji­ma. Po­seb­no je uka­zi­vao na prak­tič­nu pri­mje­nu te­o­rij­skog zna­nja, što je bi­lo u skla­du sa no­vim po­tre­ba­ma, stre­mlje­nji­ma i du­hom vre­me­na, ko­je je po­če­lo da se oslo­ba­đa kru­tih i pre­va­zi­đe­nih me­to­da ra­da to­kom mno­gih pret­hod­nih vje­ko­va. Nje­mu je uvi­jek uzor bi­la ma­te­ma­ti­ka, po­seb­no ge­o­me­tri­ja i al­ge­bra, pa je či­ta­vu svo­ju du­hov­nu, fi­lo­zof­sku i na­uč­nu dje­lat­nost usmje­ra­vao ta­ko da je u nje­nim osno­va­ma uvi­jek bi­la i osta­la ma­te­ma­tič­ka iz­vje­snost i evi­dent­nost. Na­sto­jao je da se ra­ci­o­nal­na na­uč­na prak­sa pro­ši­ri i na sva dru­ga pod­ruč­ja te­o­rij­skog i prak­tič­lnog ra­da, kao i na sve osta­le do­me­ne ljud­skog zna­nja i sva­ra­la­štva.
U De­kar­to­vo vri­je­me ma­te­ma­ti­ka je po­če­la da do­mi­ni­ra i da pred­sta­vlja osno­vi na­uč­ni me­tod ob­ra­de i po­ve­zi­va­nja pro­ce­sa i to­ko­va u pri­ro­di, što se po­ka­za­lo od kru­ci­jal­nog zna­ča­ja. Upo­re­do se raz­vi­ja­ju no­vi po­stup­ci, ko­ji se is­po­lja­va­ju na svim pod­ruč­ji­ma is­tra­ži­vač­kog i te­o­rij­skog na­uč­nog i fi­lo­zof­skog ra­da. Po­sma­tra­nja u astro­no­mi­ji se za­sni­va­ju na ši­ro­koj pri­mje­ni no­vo­ok­tri­ve­nog dur­bi­na, a eks­pe­ri­men­tal­ni rad se ko­ri­stio u is­pi­ta­va­nji­ma na po­lju me­ha­ni­ke, fi­zi­ke, he­mi­je i dru­gih obla­sti ljud­skog zna­nja. Sve je to tre­ba­lo po­ve­za­ti i ob­je­di­ni­ti efi­ka­snom i sklad­nom pri­mje­nom ma­te­ma­tič­kih po­stu­pa­ka, što je pred­sta­vlja­lo pot­pu­no no­vo i da­le­ko­se­žno pro­ni­ca­nje u su­šti­nu i pri­mje­nu na­u­ke. I De­kart pri­pa­da toj ple­ja­di ve­li­ka­na na­uč­ne i fi­lo­zof­ske mi­sli, pred­sta­vlja jed­nu od naj­zna­me­ni­ti­jih fi­gu­ra i lič­no­sti to­ga vre­me­na, pri če­mu je svoj fi­lo­zof­ski si­stem iz­gra­đi­vao upra­vo na no­vo­u­tvr­đe­nim i ute­me­lje­nim sta­vo­vi­ma ma­te­ma­ti­ke, me­ha­ni­ke, fi­zi­ke i astro­no­mi­je. Je­dan je od pr­vih na­uč­ni­ka ko­ji je uka­zao na mo­guć­nost na­stan­ka svi­je­ta (Sun­če­vog si­ste­ma) na pri­ro­dan na­čin, na osno­vu me­ha­nič­kih pri­rid­nih za­ko­na.
Isak Njutn je naj­ve­ći ma­te­ma­ti­čar, fi­zi­čar i astro­nom 17. vi­je­ka i je­dan od naj­zna­čaj­ni­jih is­tra­ži­va­ča pri­ro­de u isto­ri­ji. Dao je ogro­man do­pri­nos raz­vo­ju eg­zakt­nih na­u­ka, po­seb­no ma­te­ma­ti­ci, me­ha­ni­ci, op­ti­ci i astro­no­mi­ji. Ste­kao je be­smrt­nu sla­vu svo­jim ra­dom na ot­kri­va­nju osnov­nih za­ko­na pri­ro­de, zbog če­ga se sma­tra ute­me­lji­va­čem kla­sič­ne fi­zi­ke. Ovaj zna­me­ni­ti En­glez se, u svom na­uč­nom ra­du, na­do­ve­zao na pro­u­ča­va­nja svo­jih pret­hod­ni­ka Ko­pe­r­ni­ka, Ke­ple­ra, De­kar­ta, Haj­gen­sa i Ga­li­le­ja. Osim to­ga, u nje­go­vom dje­lu je do­šla do pu­nog iz­ra­ža­ja pri­mje­na eks­pe­ri­men­tal­nog po­stup­ka i ko­ri­šće­nje em­pi­rij­skog ma­te­ri­ja­la, kao i nje­go­va ade­kvat­na ma­te­ma­tič­ka ob­ra­da i in­te­r­pre­ta­ci­ja. (NA­STA­VI­ĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"