Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Umalo tuča, skrajnuti Kašćelan i Martinović * Za „prljavštine” o Milu nudio 20 kg heroina * Aco prodao Šarićeve dugove * Svetove sestre grade zgradu * Pudždemon u vlasti ako pobijedi na izborima * Nastavićemo sa izradom projektila * Iza kulisa
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 30-10-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
ALEKSANDRA VUKOVIĆ, POSLANIK DPS-a:
Možemo stvoriti društvo u kome lapsus neće biti vijest dana. A ko u usmenom obraćanju javnosti nije napravio grešku nije živio.

Vic Dana :)

Sa 2 godine, uspjeh je da su ti pelene suve.
Sa 10 godina, uspjeh je da imaš prijatelje svojih godina.
Sa 18 godina, uspjeh je da imaš vozačku dozvolu.
Sa 20 godina, uspjeh je da imaš žensku i dobar seks.
Sa 30 godina, uspjeh je da imaš puno para.
Sa 50 godina, uspjeh je da imaš puno para.
Sa 60 godina, uspjeh je da imaš žensku i dobar seks.
Sa 70 godina, uspjeh je da imaš vozačku dozvolu.
Sa 75 godina, uspjeh je da imaš prijatelje svojih godina.
Sa 80 godina, uspjeh je da su ti pelene suve.

Bili Crnogorac i Bosanac u Njemačkoj. Krenuli njih dvojica na željezničku stanicu, kad vidješe da je voz krenuo, počnu trčati da ga sustignu. Crnogorac, kako je lijen, potrči malo i odustane, a Bosanac se zatrči, stigne voz, uđe u njega, mahne rukom i ode. Crnogorac se počne valjati od smijeha, kad ga jedan Švabo pita: Što se ti smiješ, kad nisi stigao na voz, a prijatelj ti ode? Crnogorac: Kako se neću smijati čovječe, pa ovaj je pošao da me isprati.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2017-10-28 BIOGRADSKA GORA – PRAŠUMA ILI BIZNIS ZONA (8) Nadležni da spriječe naum bahatih
Dan - novi portal
-PI­ŠE: Dra­gi­ša Do­žić

Po­zna­ti ar­hi­tek­ta, pro­fe­sor Be­o­grad­skog uni­ver­zi­te­ta i biv­ši gra­do­na­čel­nik Be­o­gra­da Bog­dan Bog­da­no­vić, pri­je vi­še od po­la vi­je­ka, ova­ko je do­ži­vio pr­vi su­sret sa Bi­o­grad­skim je­ze­rom i Bi­o­grad­skom go­rom: ,,To je ne­što što od­vo­di iz na­šeg vre­me­na i vra­ća, po­ma­lo, u pro­šlost i svi­jet baj­ki, što pod­sje­ća na da­le­ku pro­šlost ze­mlje, a ni­je ni pej­zaž ni emo­ci­ja, a sve je di­vlje, ne­vi­no, ne­zgrap­no i pre­ve­li­ko, a sve je pre­tje­ra­no i brit­ko i svje­tlost i sje­na­ka i anar­hi­ja mi­ri­sa i či­ni je iz­nad na­šeg vre­me­na i na­še ci­vi­li­za­ci­je, gdje se čo­vjek gu­bi kao lič­nost na­šeg vre­me­na…” Bi­o­grad­ska go­ra da­nas ima i svo­je dru­go na­lič­je. Je­dan po­sje­ti­lac, ko­ji je do­bar po­zna­vlac pri­rod­nih ri­jet­ko­sti Bi­o­grad­ske go­re, ovog lje­ta je na ova­kav na­čin do­ži­vio su­sret sa Bi­o­grad­skom go­rom: ,,Pra­šum­ski re­zer­vat. Mi­ri i ti­ši­na i za čo­vje­ka i za di­vljač. Net­knu­ta pri­ro­da vje­ko­vi­ma. To je bi­lo ne­ka­da, pri­je 45 go­di­na, ka­da sam pr­vi put kro­čio u re­zer­vat. Ne­ma to­ga vi­še u Bi­o­grad­skoj go­ri. A sa­da mi­ris di­ma i ro­šti­lja, bu­ka mo­to­ra i dži­po­va od Kra­lje­va ko­la do Ze­ko­ve gla­ve. Re­li sa­vre­mi­nih `ljubitelja prirode`. Go­mi­le auta i mi­ris naf­te na par­kin­gu kod je­ze­ra. Moć­ne ma­ši­ne sa de­se­ti­na­ma ko­nja, la­du­ju is­pod bu­ka­va. Bun­ga­lo­vi, og­nji­šta, gra­di­li­šte no­vog ugo­sti­telj­skog objek­ta. Vi­ken­dom, va­ša­ri­šte. Ako po­bjeg­ne­te iz ovog ha­o­sa i kre­ne­te sta­zom oko je­ze­ra, da se na­di­še­te či­stog va­zdu­ha, do­če­ka vas na dru­goj stra­ni je­ze­ra, mi­ris im­preg­ni­sa­nih tal­pi na mo­sto­vi­ma, obje­kat rib­nja­ka, po­ču­pa­ni pa­nje­vi od po­sje­če­nih sta­ba­la na oba­li je­ze­ra. Po­đe­te li pre­ma La­le­vi­ća do­lo­vi­ma, sre­šće vas stra­ši­lo osma­trač­ni­ca. Bi­o­grad­sko je­ze­ro, sr­ce re­zer­va­ta, a oko je­ze­ra to­tal­na de­va­sta­ci­ja pro­sto­ra. Pre­ko 30.000 po­sje­ti­la­ca u to­ku se­zo­ne i di­vljač bje­ži iz tog ha­o­sa… Grad­nja obje­ka­ta oko je­ze­ra je, vje­ro­vat­no, po­kri­ve­na po­treb­nom do­ku­me­na­ta­ci­jom i sve je po za­ko­nu. Ta­man po­sla da oni ko­ji bri­nu o ži­vot­noj sre­di­ni i za­šti­ti pri­ro­de, ra­de mi­mo pro­pi­sa. Si­gur­no je ura­đe­na i stra­te­ška pro­cje­na uti­ca­ja na ži­vot­nu sre­di­nu, ali pro­pi­se do­no­si čo­vjek i uskla­đu­je ih pre­ma svo­jim tr­nut­nim po­tre­ba­ma. Da­nas do­no­se pro­pis, a sju­tra iz­mje­nu. A pra­šu­ma ne ži­vi od da­nas do sju­tra, ona ne­ma krat­ko­roč­ni in­te­res. Ona je tu bi­la vje­ko­vi­ma i sa­ču­va­la se. Ni de­se­ti­ne ka­tu­na i bu­lju­ci sto­ke na obo­du pra­šu­me ne na­u­di­še joj. De­va­sta­ci­ji re­zer­va­ta mo­ra se sta­ti na put, uko­li­ko ne že­li­mo da osta­ne­mo bez pra­šu­me. De­va­sta­ci­ja se ši­ri me­tar po me­tar, obje­kat po obje­kat, ape­ti­ti ra­stu, pa će bi­ti i spra­to­va. Da mi ne­što za­ra­di­mo, a bu­du­ćim ge­ne­ra­ci­ja­ma će­mo osta­vi­ti pri­ču o ne­ka­da­šnjoj pra­šu­mi.” (D.M.)
O bri­zi u za­šti­će­nim pro­sto­ri­ma i, uop­šte, o od­no­su o za­šti­ti živt­ne sre­di­ne do­sad su se ogla­si­le mno­ge par­la­men­tar­ne i van­par­la­men­tar­ne stran­ke, ne­vla­di­ne or­ga­ni­za­ci­je, ne­za­vi­sni in­te­lek­tu­al­ci, ali to ni­je da­va­lo že­lje­ne re­zul­ta­te. Pro­šle go­di­ne Po­zi­tiv­na Cr­na Go­ra ogla­si­la se po­vo­dom ne­la­gal­nih obje­ka­ta o na­ci­o­nal­nim par­ko­vi­ma, za­la­žu­ći se, amand­man­ski, da ne bu­du ob­u­hva­će­ni Za­ko­nom o le­ga­li­za­ci­ji ne­for­mal­nih obje­ka­ta. U sa­op­šte­nju je ta stran­ka en­re­gič­no zah­ti­je­va­la da se ne­le­gal­ni objek­ti uklo­ne, is­ti­ču­ći zna­čaj tih pro­sto­ra, ko­ji či­ne 7,7 od­sto te­ri­to­ri­je Cr­ne Go­re i pred­sta­vlja­ju eko­lo­šku i ge­o­graf­sku cje­li­nu, ko­ja se po­seb­nim za­ko­nom iz­dva­ja i šti­ti. S ob­zi­rom na od­nos vla­sti pre­ma tom pro­ble­mu, otva­ra­nje po­gla­vlja 27 o za­šti­ti ži­vot­ne sre­di­ne bi­će ve­li­ki iza­zov. Po­sto­je pri­mje­ri ne­kih dr­ža­va, ko­je su is­hi­tre­no po­sta­le čla­ni­ce EU, a ka­sni­je su pla­ća­le ne­ke pe­na­le zbog ne­is­pu­nja­va­nja eko­lo­ških stan­dar­da.
Za­vr­ša­va­ju­ći apel za spas Bi­o­grad­ske go­re, ko­ju su de­ce­ni­ja­ma ču­va­li na­ši pre­ci, nad­le­žne dr­žav­ne i na­uč­ne in­sti­tu­ci­je, lju­di od stru­ke i na­u­ke, sje­tio sam se raz­go­vo­ra Zo­ra­na Ra­di­sa­vlje­vi­ća, no­vi­na­ra ,,Po­li­ti­ke”, sa Vi­tom Mar­ko­vi­ćem, po­zna­tim pje­sni­kom , pro­znim pi­scem, ese­ji­stom, ana­li­ti­ča­rem, po­vo­dom nje­go­ve na­no­vi­je knji­ge ,,Go­vo­rio je Vi­to Mar­ko­vić” (Po­li­ti­ka, 29.6.2017). Vi­to je tom pri­li­kom re­kao: ,,Ovaj vek je si­le­dži­ja, ne­čo­vek. Ne­sta­li su ide­a­li. uni­šte­na je mo­ral­na sna­ga. Sa­mo se o bo­gat­stvu i sla­vi sa­nja”. Pri­u­pi­tao ga je no­vi­nar ,,Ho­će­te re­ći, sve je da­nas u zna­ku po­hle­pe i stra­sti?”
„Tač­no ta­ko. Ucvi­ljen je ži­vot. Vla­sni­ci krup­nog ka­pi­ta­la, pre­ma svo­joj vo­lji i po­tre­ba­ma, sli­ku sve­ta stva­ra­ju. Raz­me­ću se, u tu­đi pro­stor utr­ča­va­ju. Bez gri­že sa­ve­sti, sla­bi­jeg od se­be, ga­ze , pot­či­nja­va­ju. Ose­ćaj si­gur­no­sti, ljud­ski spo­koj ugro­ža­va­ju. Ovaj vek ni­je ljud­ski vek. On je si­le­dži­ja, ne­čo­vek. Na sva­kom ko­ra­ku ljud­ska ose­ća­nja vre­đa. Ne pri­hva­ta čo­ve­ka kao čo­ve­ka. Okre­će mu le­đa. Me­ri­la vred­no­sti u nje­mu ne­ma.” Sle­de­će pi­ta­nje no­vi­na­ra pje­sni­ku Vi­tu je bi­lo: ,,Po­sto­ji, valj­da, ne­što što čo­ve­ku sna­gu da­je, put u ži­vot u bu­duć­nost otva­ra?”. Pje­snik je na to ka­zao: ,,Po­sto­je, na­rav­no, san i na­da…” Ci­ti­rao sam pje­sni­ka Mar­ko­vi­ća sa­mo ra­di to­ga što sam u nje­go­vim od­go­vo­ri­ma pre­po­znao sta­vr­nost ko­ja nas okru­žu­je i vuč­je vri­je­me, ko­je sve no­si i žde­re, da čo­vjek sa­mo u snu mo­že da vi­di na­du.
Zbog sve­u­kup­nog dru­štve­nog zna­ča­ja i ši­reg re­gi­o­nal­nog in­te­re­sa za oču­va­nje Bi­o­grad­ske go­re i nje­nog po­nov­nog kan­di­do­va­nja za upis na li­stu Svjet­ske ba­šti­ne Une­ska, po­zi­vam od­go­vor­ne dr­žav­ne or­ga­ne i in­sti­tu­ci­je, ne­vla­di­ne or­ga­ni­za­ci­je i dru­ge su­bjek­te, ko­ji se ba­ve za­šti­tom ži­vot­ne sre­di­ne, da spri­je­če na­um si­le­dži­ja i moć­nih taj­ku­na da iz­gra­de no­vi ho­tel u sr­cu pra­šu­me. Pri­prem­nim ra­do­vi­ma za grad­nju, bez gra­đe­vin­ske do­zvo­le, za­po­čeo je pro­ces de­va­sta­ci­je pra­šum­skog re­zer­va­ta od evrop­skog zna­ča­ja. Mo­gu­će je da su za­klju­ča­na vra­ta da Bi­o­grad­ska go­ra po­sta­ne dio Svjet­ske ba­šti­ne, na­ro­či­to zbog či­nje­ni­ce da ni­je­su pri­hva­će­ne pre­po­ru­ke eks­pe­ra­ta da se po­sto­je­ći objek­ti iz­mje­ste na Kra­lje­vo ko­lo. Neo­d­go­vo­ran od­nos pre­ma iz­vor­nim pri­rod­nim re­zer­va­ti­ma, pred­sta­vio bi nas pred li­cem ci­vi­li­zo­va­ne Evro­pe u XXI vi­je­ku, kao pri­mi­ti­van i ne­pro­svi­je­ćen na­rod, ko­ji ne zna da ci­je­ni vri­jed­no­sti, ko­je nas vi­so­ko re­pre­zen­tu­ju i či­ne naš na­ci­o­nal­ni eko­lo­ški brend.
(KRAJ)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"