Iako u skladu sa ugovorom zaposleni u Rudniku uglja prilikom odlaska u penziju imaju pravo na šest prosječnih zarada, to pravilo za veći broj članova menadžmenta, kao i za pojedine članove borda direktora ne važi. Tako, na primjer, članovi borda direktora i veći broj članova menadžmenta koji su 2006. godine potpisali Ugovor o radu imaju pravo na 24 prosječne zarade, odnosno 24 njihove zarade. Imajući u vidu da je prosjek zarada zaposlenih u Rudniku uglja 650 eura, a da članovi menadžmenta i članovi borda imaju od dvije do tri hiljade eura plate, radnici u prosjeku dobijaju 46 hiljada manje otpremnine od direktora.
Krajem ove godine očekuje se da će po sili zakona u penziju otići članovi menadžmenta Mihailo Rovčanin i Ratomir Stanić, kao i član odbora direktora Munir Redžović. Redžović, koji trenutno prima platu od oko tri hiljade eura imaće i najveću otpremninu, od oko 72 hiljade eura. Pravo na veoma visoke otpremnine dosad je iskoristio bivši predsjednik borda direktora Đorđije Džuverović, kome je po naredbi njegovog naslednika Predraga Boškovića isplaćena otpremnina od 24 zarade. Pored Džuverovića, isto pravo je iskoristio član menadžmenta za investicije Mersudin Memić, finansijski direktor Ljuboje Petrović, ali i članovi menadžmenta Milko Čolović i Zoran Čolović. Zanimljivo je da je Milko Čolović 2010. godine uzeo otpremninu od 24 zarade u Rudniku uglja, a da je potom došao na mjesto potpredsjednika opštine Pljevlja. Njegov prezimenjak Zoran Čolović je isto to uradio, a potom došao na mjesto sekretara za komunalne poslove u lokalnoj upravi.
Pored pomenutih, i poslanik DPS-a Filip Vuković, koji je 2006. godine sa mjesta izvršnog direktora Rudnika uglja izabran na mjesto predsjednika opštine Pljevlja, iz Rudnika je uzeo otpremninu u iznosu od oko pedeset hiljada eura. Naravno, to nije bio kraj Vukovićevih poslova sa Rudnikom uglja. On se već 2009. godine vratio u bord direktora Rudnika, obavljajući uporednu dužnost predsjednika opštine i člana borda. Vuković je na tim pozicijama ostao dvije godine.
Pored pojedinih članova menadžmenta, pravo na otpremninu od 24 prosječne zarade ima i član borda direktora Zoran Gospić. Njegov ugovor, u koji je „Dan” imao uvid, pokazuje da upravo član deset, ugovora, daje članovima borda to pravo. U prethodnom članu 9, članovima borda se daje pravo da u pisanoj formi obavijeste kompaniju da raskidaju ugovor i da na snagu stupa pravo o naplati otpremnine. U članu deset jasno se naglašava da je otpremnina u visini od 24 prosječne zarade u mjesecu koji prethodi mjesecu u kome je prestalo važenje ugovora. Sam ugovor Gospić je potpisao sa tadašnjim izvršnim direktorom Filipom Vukovićem.
S druge strane iz Rudnika uglja tvrde da članovi borda direktora nemaju pravo na otpremnine, jer su navodno angažovani na taj način što primaju novčanu nadoknadu. Iz Rudnika „Danu” ipak nije odgovoreno jesu li ugovori članova borda i menadžmenta iz 2006. godine poništeni.
– Pitanje otpremnina je definisano granskim i pojedinačnim kolektivnim ugovorom i ugovorima sa zaposlenim. Dakle, za sve stalno zaposlene Rudnika pa i menadžment, pitanje otpremnina je definisano u skladu sa pomenutim kolektivnim ugovorima i njihovim ugovorima o radu. Što se tiče članova Odbora direktora, oni za rad u Odboru primaju naknadu i nemaju pravo na otpremninu – kazao je izvršni direktor Rudnika uglja Slavoljub Popadić. B. Je.
Dobio na sudu
Poslovodstvo Rudnika je 2007. godine pokušalo da odloži isplatu otpremnine Filipu Vukoviću, jer u tom momentu, navodno, nije bila povoljna finansijska situacija za Rudnik uglja, ali je Vuković tužio Rudnik i naplatio otpremninu sudskim putem.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
