Rijeke vjernika juče i sinoć učestvovalo je na litijama širom Crne Gore u znak protesta protiv spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je nakon litije Podgoricom poručio da se bezakoni zakon o otimanju svetinja mora povući, jer se prvi put nakon 1700. godine, odnosno od vladavine cara Konstantina, Crkvi Božjoj pokušavaju oteti imanja i hramovi. Upozorio je da će ukoliko sporni akt ostane u Crnoj Gori to biti osnova da vlasti na Kosovu pokušaju da na isti način otmu Pećku patrijaršiju, Dečane i druge svetinje na svetoj srpskoj zemlji.

– Ovoj našoj vladi i vlasti nije smetalo da pozove u goste zločinca Hašima Tačija, koji je sramota za časni albanski narod, da ga dočeka sa svim počastima. I on prijeti da će da uzme svetinje na Kosovu. Da uzmu, a kome da ih daju? Njima, bezbožnicima? Naše sveštenike pretresaju na granici kao da su opasni, a zločinca dočekuju uz svečanosti – kazao je mitropolit.

On je istakao da vlast misli da može da ubije Hrista, ali da u tome ne mogu uspjeti jer se protiv Boga ne može.

– Nadamo se da će ovo brzo proći i da će ukinuti bezakoni zakon koji je sramota cijele Evrope – kazao je mitropolit, dodajući da podršku pravoslavnoj crkvi daju i rimokatolici, i protestanti, i muslimani, jer se ovo bezakinje ne može odnositi samo na Srpsku pravoslavnu crkvu.

– Oni su sa njima napravili ugovore da bi ih obmanuli, dok se obračunavaju sa Pravoslavnom crkvom – istakao je mitropolit.

Otac Danilo iz Mitropolije zagrebačko ljubljanske, koji je govorio o svom crnogorskom porijeklu iz Crmnice, poručio je da je istorija svih nas ovdje u Crnoj Gori i tu mora biti i naša budućnost.

– Moraju se stvoriti uslovi za budućnost ovom narodu. Kod vas je, vjerujem, pobjeda već izvojevana, ne od nas ljudi, već od Duha Svetog. Ovo je svjetsko čudo, jer mnogi su šetali ovih dana ulicama Pariza, Londona, Atine, ali nijesu bili mirni kao što ste vi u svojoj odbrani svetinja – poručio je otac Danilo.

Vladika Marko iz Peroja istakao je da je blagoslov učestvovati u litijama u Crnoj Gori, da oni u Makedoniji znaju kako je biti gonjen jer to trpe preko 20 godina. Ipak, naglasio je da se oni nijesu odrekli crkvenog jedinstva.

Manastir Podlastva bio je odredište Grbljana, koji su se litijski iz raznih pravaca ovog kraja sabrali u njemu. Sabranima se pred grbaljskom svetinjom obratio protojerej stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, koji je poručio da političari moraju da shvate da ne mogu ratovati protiv svetinja.

– Ne mogu svetinje trpati u prolazne dnevne politike koje se mijenjaju iz časa u čas. Mi smo svjedoci da su ljudi koji vladaju ovom zemljom tako lako mijenjali i politike i ideologije. I to nije tema za pred ovu svetinju i nikad i ne bi bila tema da nije ovoga zakona. A sada kažemo – radite šta hoćete, samo ne dirajte svetinje, jer mi ne damo naše svetinje. Ono što tražimo, što je rečeno prostim srpskim jezikom – ne damo svetinje, to je upisano u deklaracije svih modernih država poslednjih 200 godina. Politika na jednu, a Crkva na drugu stranu, to se zove sekularna država. I mi se danas borimo za poštovanje Ustava ove zemlje, koji baš tako nalaže – država i politika na jednu, a svetinje na drugu stranu – kazao je Perović i poručio da nema toga ko može zaustaviti litije i molebane.

Na sinoćnjem molebanu, u nikšićkoj Sabornoj crkvi Svetog Vasilija Ostroškog, hiljadama okupljenih pridružili su se žitelji Župe, Dragovoljića, Granica, Lukova, Bršna i Ozrinića, koji su iz svojih mjesta organizovali litije. Sabrali su se u Župi, u porti Manastira Sv.apostola Luke odakle su krenuli u desetak kilometara udaljeni Nikšić, a usput su im se priključivali vjernici iz ostalih sela, pa je u grad stigla kolona od oko dvije i po hiljade žitelja. Učesnici litije, kazao je na nikšićkom gradskom trgu protojerej stavrofor Boris Brajović, Hristovi su saputnici.

– Besjede i propovijedi nijesu potrebne da biste znali da se istina naših sabranja ne nalazi u njima, već u vašim licima i imenima u kojima se ogleda Onaj koji nas posmatra sa visina– kazao je Brajović.

On je u besjedi s pijetetom spomenuo i nedavno preminulog profesora Svetozara Ćirakovića, koji je prije 17 godina ostao bez posla braneći srpski jezik. Gospod ga je upisao, rekao je Brajović, u tolike naše dostojne pretke i divne učitelje, kao što će upisati i svako lice sa ulice, sa litije.

Moleban je služen i u Crkvi Sv. Jovana Krstitelja u Plužinama, a onda je ulicama krenula litija sa više stotina Pivljana, a predvodilo je tamošnje sveštenstvo i monaštvo. Litije u Plužinama od prošle sedmice, bez obrazloženja, više ne obezbjeđuje policija. Iguman Pivskog manastira jeromonah Jeftimije (Škuletić) stoga je zamolio učesnike litije da budu kao i dosad dostojanstveni i da ne dozvole da se tokom mirnog molitvenog hoda, koji će se ubuduće radi bezbjednosti odvijati jednom kolovoznim trakom, bilo šta negativno dogodi.

– Ovo je na prvom mjestu borba za Crkvu, da sačuvamo duh litije i molitve nije pitanje nijedne stranke nego Crkve Božje – istakao je jeromonah Jeftimije.

Plužinski paroh Miroslav Mihailović kazao je kako vjeruje da će se, uz bratsku slogu, međusobno uvažavanje i poštovanje i dijalog, problem oko spornog zakona riješiti na zadovoljstvo svih.

– Čestiti narode Bijelog Polja, neka je Bogom blagoslovljeno ovo molitveno sabranje, da nam bude na zdravlje i na spasenje, na pobjedu, konačnu pobjedu dobra nad zlom, da se ispune riječi Svetoga pisma, Svetog jevanđelja, gdje nas Bog poučava, hrabri i govori: „Svaki koji pretrpi do kraja, biće spasen” – poručio paroh Milisav Jovanović na litiji u Bijelom Polju.

– Kao što znate, krajem prošle godine u Skupštini Crne Gore donijeto je protivustavno bezakonje kojim namjeravaju da od ovog čestitog naroda uzmu svetinje, bezakonje kojim čovjek hoće da oduzme ono što je Božje. Ipak, ne zna taj mali čovjek da je sve ono što je stvoreno Božje i to se ne da oskrnaviti, a potvrda svega toga jeste i ovaj silni narod koji su okuplja ovdje i širom Crne Gore. Narod koji je osjetio to bezakonje i brani svoje svetinje. Uporno nam govore i ponavljaju da neće da otimaju svetinje, ali kao što su juče donijeli taj zakon, tako će danas na sebe prepisati svetinje, a već sjutra će zabraniti da se u njima molimo i Bogu službe vršimo – upozorio je Jovanović.

Govoreći o sve većim narodnim okupljanjima u litajama, vladika mileševski Atanasije poručio je u Pljevljima da je lako objasniti takvu pojavu jer narod pljevaljskog kraja okupljanjem u litijama brani svetinje Srpske pravoslavne crkve i državu Crnu Goru.

– Naši sveti preci su podizali naše svetinje. Oni su na taj način davali svoj prilog, a mi danas taj prilog činimo braneći te svetinje – kazao je vladika Atanasije.

Litija je krenula iz rudarskog naselja Šula, od Crkve Svetog velikomučenika Prokopija, potom se krsni hod formirao kod Crkve Majke Božje u selu Brvenica, odakle su hodočasnici do gradske Crkve Svete Petke prepješačili 16 kilometara. Ispred litije je nošen pano sa fotografijama poginulih pripadnika Vojske Jugoslavije na Košarama 1999. godine iz tog kraja Predraga Leovca i Vula Tešovića. Krst su na čelu litije naizmjenično nosili otac i brat poginulog Leovca, Mile i Pavle. Inače, dosad najveću litiju u Pljevljima, od Crkve Svete Petke, gradskim ulicama poveo je vladika Atanasije. U centru grada okupljene je besjedom pozdravio i monah Jevstatije, sabrat Manastira Đurđevi stupovi, a litiju je posebno uveličao maratonac Dejan Mijatović, koji je trčao od Crkve Svete Petke do crkve u naselju Šula i nazad, pretrčavši tako sedamdeset kilometara.

Pozdravljajući preko dvadeset hiljada građana, koji su se nakon šetnje beranskim ulicama okupili oko Manastira Đurđevi stupovi, vladika Joanikije je naglasio da su sabranja u Crnoj Gori prerasla u velike narodne skupštine koje svjedoče da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ništavan.

– Draga braćo i sestre, cijeli pravoslavni svijet oduševljen je ovom vašom žrtvom i vašom vjerom i čestitošću. Treba takvi da budemo i ubuduće i da sa ljubavlju i vjerom u srcu ljubimo jedni druge i čuvamo narodno jedinstvo. A ovo su velike narodne skupštine i u Beranama i u Podgorici i u Nikšiću i u ostalim gradovima Crne Gore. To su skupštine koje imaju najveći legitimitet i pred Bogom i pred ljudima. Svaki vaš dolazak i okupljanje oko naših svetinja i svaki čovjek koji učestvuje u ovim velikim crkveno-narodnim skupštinama svjedoči da je neprihvatljiv, a time i ništavan, zakon koji je donesen u Skupštini Crne Gore i da ga ovaj narod nikada prihvatiti neće – poručio je vladika Joanikije.

Istakao je da će borba oko očuvanja srpskih svetinja u Crnoj Gori biti duga, ali da će narod pobijediti.

– Mi se borimo za pravni poredak u Crnoj Gori, borimo se da naša država bude što bolja, da bude utemeljena na pravu i pravdi, na istini Božjoj i istinitoj vjeri – kazao je vladika Joanikije.

Brojni mještani Andrijevice i okolnih sela uputili su se juče pješke, ispred Crkve Svetog Arhangela Mihaila, prema Murinu udaljenom petnaestak kilometara, gdje su u molitvenom hodu izrazili neslaganje sa spornim zakonom.

Na Žabljaku je blizu dvije hiljade vjernika, nakon molebana u hramu Svetog Perobraženja Gospodnjeg pristupilo litiji koja je prošla gradskim ulicama. Pristigli su i oni iz udaljenih sela, staro i mlado, đaci... Molitveni hod je predvodio protojerej Milivoje Jovović sa sveštenstvom.

– Zato što znamo kojim putem se krećemo, kome služimo, zato što nam je svetinja na srcu za koje se borimo, jer su naše svetinje naši zavjeti, zavjeti naših predaka – poručili su Durmitorci.

I brojni Mojkovčani organizovali su sinoć litiju ulicama grada, dok se u Herceg Novom okupio veliki broj građana nezadovoljnih donesenim spornog propisom tražeći njegovo ukidanje.

Ekipa „Dana”

---

Ulcinjani pješačili 25 kilometara
Više od 500 Ulcinjana prepješačilo je juče 25 kilometara u litiji kako bi se sinoć pridružili molebanu i litiji za odbranu svetinja u Baru. Ulcinjani su krenuli oko 12 časova ispred stare Crkve Svetog Nikole pod Bijelom Gorom, a u grad pod Rumijom stigli su nešto poslije 17 časova. Koloni dugoj nekoliko stotina metara usput su se pridruživali brojni vjernici, a litiju je obezbjeđivala ulcinjska policija do ulaska u Bar.

M.K.


Bogdanović: Zakon dobar za budućnost
Zakon o slobodi vjeroispovijesti predstavlja istinski, dobar i održiv mehanizam za budućnost kada je u pitanju očuvanje sakralnih objekata koji pripadaju kulturnim dobrima Crne Gore, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović, prenosi portal RTCG. On vjeruje da će se u narednom periodu posvećeno i predano, sa posebnim senzibilitetom, raditi na očuvanju crnogorske istorije i baštine i obezbijediti njeno prenošenje u autrentičnom obliku na buduće generacije.


Barani ne daju svetinje
U Baru se sinoć okupilo oko 20 hiljada građana, koji su mirnom i dostojanstvenom šetnjom iskazali svoje nezadovoljstvo zbog spornog zakona.

Za mjesec i po koliko se organizuju litije u Crnoj Gori, na ulicama Bara nikada nije bilo više ljudi, a Baranima su se pridružili i građani Ulcinja, koji su u podne pješke krenuli iz najjužnijeg crnogorskog grada. Oni su oko 19 časova stigli ispred Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira, gdje je prethodno održan moleban.

D.S.


I Kolašinci sve brojniji
Kolašinci su, kao i svake nedjelje, sve brojnijom litijom iskazali neslaganje sa spornim zakonom. Prethodno je održan moleban u Crkvi Svetog Dimitrija, odakle su građani krenuli u litiju gradskim ulicama, uzvikujući: „Ne damo svetinje” i pjevajući duhovne pjesme.

J.Š.