Zapošljavanje Roma i Egipćana (RE) toliko je rijetka pojava u Crnoj Gori da se angažovanje pripadnika tih naroda objavljuje kao vijest u medijima. U takvim promotivnim aktivnostima prednjače državne i lokalne institucije, koje su brze da se pohvale da su zaposlile pripadnika RE populacije, ali u praksi se ti ugovori često i ne produže. Jedan od takvih slučajeva bilo je i zapošljavanje Teute Nuraj, prva Egipćanka koja je zaposlena u Vladi 2012. godine i to u arhivi Ministarstva pravde. Nuraj kaže da nema dobro iskustvo sa zapošljavanjem u javnoj upravi, jer posao koji je radila nije bio težak i ne vjeruje da joj ugovor nije produžen zbog toga što nije umjela da radi.

– Nijesu me zadržali, a ne znam zašto jer su nakon četiri mjeseca rada rekli da mi je istekao ugovor i to je to. Moj angažman je iskorišten kao dobra promotivna aktivnost, jer Crna Gora teži da bude dio Evropske unije, da se predstavimo kao društvo koje ne diskriminiše nikoga. Superreklama za Vladu – navodi Nuraj.

Diskriminiše li javna uprava RE populaciju najbolje može ilustrovati podatak da ih je u javnoj upravi svega 0,01 odsto od ukupnog broja zaposlenih, uprkos ustavnoj obavezi na srazmjernu nacionalnu zastupljenost u odnosu na ukupan broj lica koja žive u državi. Prema zvaničnim statističkim podacima, u Crnoj Gori živi oko 8.300 pripadnika RE populacije ili oko 1,33 odsto građana, što znači da bi u tom procentu trebalo da čine i strukturu javne uprave.

Ipak, podaci Uprave za kadrove u periodu od 2014. do kraja 2018. godine pokazuju da je za pet godina zaposleno svega dvoje pripadnika te populacije i to 2014. i 2015., dok nijedan posao nije dobio tokom 2016, 2017 i 2018. godine.

Evidencija Zavoda za zapošljavanje pokazuje da preko više stotina pripadnika RE populacije pokušava da nađe posao, a na kraju septembra ih je bilo 729. Samostalna savjetnica u Zavodu Nevena Šuković rekla je za „Dan” da od ukupunog broja nezaposlenih 688 je lica bez zanimanja, 18 lica sa drugim nivoom kvalifikacije obrazovanja i 23 sa trećim i četvrtim stepenom stručne spreme.

– Najveći broj lica romske i egipćanske populacije koji se zaposle posredstvom Zavoda su lica bez zanimanja – navodi Šuković, dodajući da je lani do kraja septembra kroz programe javnih radova bilo angažovano 56, a na sezonskim poslovima 105 pripadnika RE populacije.

Teuta Nuraj se nada poslu, ali kaže da nije sigurna da će ga lako naći.

– U Crnoj Gori se do posla dolazi uglavnom preko veze, zaslugama ne nikako. RE populacija jako teško dolazi do posla, čak i ti koji su se zaposlili su bili uz nekog ili neku političku RE struju. Diskriminacija prilikom zapošljavanja je prisutna svuda, jedan moj prijatelj je trebalo da se zaposli u prodavnici i kada se javio preko telefona sve je bilo u redu, ali kada je došao i kada su ga vidjeli da je tamnije puti rekli su da će mu se javiti. Naravno, nijesu mu se javili nikada – navodi Nuraj.

U ministarstvima za ljudska i manjinska prava i rada i socijalnog staranja nijesu bili raspoloženi za priču o zapošljavanju RE populacije jer nijesu odgovarali na naša pitanja koja smo im uputili elektronskim putem. Ista situacija je i sa Ministarstvom pravde i Vladom koju smo kontaktirali zbog neprodužavanja ugovora Teuti Nuraj. Iz Delegacije EU su ranije u izvještajima ukazali da se mora još raditi na smanjivanju jaza između romskog i neromskog stanovništva u oblastima obrazovanja i zapošljavanja. Ukazali su da u pogledu zaposlenosti postoji veliki jaz između ove dvije grupe, jer je stopa zaposlenosti Roma 17 odsto u odnosu na 38 kod neromskog stanovništva.

Strategija za socijalnu inkluziju Roma identifikuje diskriminaciju kao jednu od najvećih prepreka zapošljavanju RE populacije, čak i za one koji su završili obrazovanje i obuku, ali nema nijedne mjere predložene u borbi protiv diskriminacije u toj oblasti, već samo mjere za povećanje zaposlenosti i pristupa obuci. Izvršni direktor NVO „Koračajte sa nama – Phiren amenca” Elvis Beriša ističe da čak i ako imamo kvalifikovanog Roma ili Romkinju za određeno radno mjesto, poslodavci odlučuju da ih ne zapošljavaju, što je očigledan čin diskriminacije.

– Reagujući na sveukupnu situaciju Roma i Egipćana, mjere su usredsređene na olakšavanje zapošljavanja nekvalifikovanih lica, programi javnog rada i sezonski rad. Ove mjere aktivne politike zapošljavanja se ne koriste dovoljno. Romi nijesu motivisani da se uključe u ove mjere jer one nijesu održive i ne vode sigurnom prihodu. Često poslodavci koji koriste ove mjere zloupotrebljavaju radnu snagu za veoma mali honorar koji im je obezbijeđen – kaže Beriša.

On objašnjava i zašto je to tako.

– Proces prelaska sa socijalne zaštite na mjere zapošljavanja je komplikovan i obično ostavlja jaz u finansijskoj sigurnosti pojedinca. Prvo, da biste se prijavili za prihod od socijalne zaštite, morate biti najmanje mjesec dana bez zaposlenja, a Romi ostaju jedan mjesec bez ikakvog primanja. Drugo, kako bi se uključili u npr. javne radove (koji obično traju tri do šest mjeseci) pojedinci moraju prestati primati socijalnu zaštitu, a nakon isteka perioda zaposlenja, obnavljanje postupka socijalne zaštite ne sprovodi se automatski, što Rome dovodi do toga da ponovo ostaju bez primanja od jednog do tri mjeseca. Ova situacija dovodi do nedostatka motivacije – ukazuje Beriša.

M.S.

---

Etnička distanca
Mladi Romi koje smo kontaktirali uglavnom su bili nezainteresovani za komentarisanje svog položaja, a neki su rekli da je bolje da se i ne oglašavaju jer se tek neće zaposliti. Možda je i samo njihovo ćutanje najbolji odgovor o njihovom položaju. Istraživanje CEDEM-a ranije je pokazalo da u poređenju sa neromskom populacijom u regionu, marginalizovani Romi u Crnoj Gori se rjeđe zapošljavaju, te se zaključuje da se jaz u odnosu na pripadnike romske populacije iz susjednih zemalja, po ovom pitanju, povećava.

– Ukupna populacija ima etičku distancu prema Romima. Prema istraživanju sprovedenom u 2019. godine, značajan procenat njih ne želi Rome kao kolegu, zaposlenog ili poslodavca – kaže Beriša i ističe da je zapošljavanje Roma u državnoj upravi je na minimalnom nivou.