Pandemija korona virusa drastično je uticala na sve aspekte svakodnevnog života, međutim, onaj o kom se rijetko govori, jeste mentalno zdravlje građana, koji je usled borbe za fizičko zdravlje građana ostao u zapećku. Koliko je epidemija, koja traje skoro godinu, uticala na psihičko zdravlje u razgovor za „Dan” objasnili su psihijatri, pedijatri i psiholozi koji su se uprkos nedaćama koje je donio korona virus, bavili mentalnim problemima građana.

Psihijatri primjećuju da se u poslednje vrijeme sve češće za pomoć obraćaju građani zbog anksioznosti i depresivnosti. Posebno zabrinjavaju problemi sa kojim se suočava dječja populacija.

Psihijatar Tea Dakić istakla je da sva dosadašnja istraživanja potvrđuju, nažalost, da se očekuje da će posledice pandemije po mentalno zdravlje biti veće i dalekosežnije od posledica po fizičko zdravlje. Navodi da kada je u pitanju opšta populacija, u poslednje vrijeme se sve češće javljaju građani koji ranije nijesu psihijatrijski liječeni, a dominantna problematika zbog koje se obraćaju može se svrstati u domen anksioznosti i depresivnosti.

– Primjećuje se, takođe, i pojava generalizovanog anksioznog sindroma u toku i nakon liječenja od kovida, mahom kod osoba koje se do sada sa ovim tegobama nijesu susretale. Kod onih pacijenata koji boluju od najtežih oblika ove infekcije i liječe se u bolničkim uslovima, viđa se i cijeli spektar veoma teških neuropsihijatrijskih stanja koja se javljaju kao posledica kompleksnih somatskih stanja na funkcionisanje mozga. Očekujem da ćemo posledice po mentalno zdravlje koje se sada ne mogu predvidjeti, tek sagledavati. Plašim se da ćemo uskoro imati masivni „burnaut” – ukazuje Dakić, dodajući da je urgentno i pitanje psihološke podrške zdravstvenim radnicima, koji su već godinu svakodnevno izloženi drastičnim nivoima ljudske patnje.

Pedijatar Nebojša Kavarić, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, upozorava da su anksioznost, tjeskoba, izmijenjeno ponašanje, narušavanje mentalnog zdravlja dječje populacije podigli uzbunu među pedijatrima i psihijatrima širom Evrope.

– U periodu drugog talasa zabilježen je porast za 50 odsto zahtjeva za hospitalizaciju uzrokovan napadima anksioznosti, tjeskobe, poremećajima raspoloženja ili sklonosti ka samoubistvu, pa je povećan i broj konsultacija o ovom pitanju – kaže Kavarić.

Naglašava i da je period „zaključavanja” zahtijevao od mladih veliku prilagodljivost.

– Djeca su naglo izgubila školsko okruženje i porodična zajednica je time postala vrlo opterećena i uznemirena jer nije mogla da apsorbuje sve izazove i zadovolji sve potrebe mladih ljudi – kazao je Kavarić.

Dodaje da istraživanja pokazuju i da je 58 odsto djece u Evropi promijenilo ponašanje tokom ove krize, posebno su izraženi problemi vezani za poremećaje spavanja, stresa i anksioznosti.

– Broj prijavljenih slučajeva djece koja su umrla ili su ozbiljno narušenog zdravlja nakon sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje porasli su za više od četvrtine nakon prvog zaključavanja prošle godine, pokazuju podaci iz EU. To je porast od 27 odsto u odnosu na isti period prethodne godine – iznio je zabrinjavajuće podatke Kavarić.

Psiholog Radmila Stupar Đurišić kaže da je nevezano za razlog javljanja na savjetovanje svaki klijent imao izmjenjeno emocionalno stanje u negativnom indeksu.

– Kod nekih je strah od obolijevanja sebe ili bližnjih dovodio do usporavanja životne angažovanosti i različitih intelektualnih blokada. Kod nekih drugih dolazilo je do povećanja frustracije zbog ogranočenosti u kretanju i postupanju. Ova emotivna stanja onemogućavala su racionalno i funkcionalno sagledavanje problemskih situacija, te kod jednog broja ljudi potpuno onemogućila rad i svakodnevno zadovoljavajuće funkcionisanje – objašnjava Stupar Đurišićeva.

M.D.S.

---

Čeka nas put promjena
– Veoma je važno da su svi prepoznali da živimo u krizi i da se moramo oporaviti. Mnogo je svrsishodnije razgovarati o tome koliko ljudi se nije javilo ili nije reklo da im je teško. Da su nesrećni, nefunkcionalni, da se osjećaju ograničeno i sputano. Važno je znati da nas čeka put promjene koja sadrži određene faze i da je ključno za mentalno zdravlje sve ih proći. Sa svim emocijama u fazama se suočiti i proživjeti ih – zaključila je Stupar Đurišićeva.


Preminula još dva pacijenta
U Crnoj Gori otkriveno je novih 488 pozitivnih slučajeva korona virusa, dok su Institutu za javno zdravlje prijavljena još dva smrtna ishoda i to kod pacijenata iz Nikšića i Podgorice, starosti 61 i 57 godina.

U Kliničkom centru trenutno se nalazi 97 pacijenata sa kovid infekcijom od kojih su 42 životno ugrožena, naveli su iz te zdravstvene ustanove.

M.D.S.