Siromaštvo je u Crnoj Gori eskaliralo od pojave pandemije virusa korona jer ljudi usled gubitka poslova ostaju bez osnovnih životnih namirnica, a u nemogućnosti su i da kupuju potrebne vitamine kako bi se zaštitili što utiče na povećanje rizika da se razbole od Kovid-19, upozoravaju sagovornici „Dana”. Da situacija nije dobra zaključuje se jednostavnim pregledom zvanične statistike koja pokazuje da je na kraju septebra bilo svega 168.778 zaposlenih, što je za oko 30.000 manje nego u istom mjesecu protekle godine. Zavod za zapošljavanje bilježi porast nezaposlenih sa 35.609, koliko ih je bilo u januaru, na 44.811 na kraju oktobra, što je povećanje na njihovim evidencijama od 9.202.

Na osnovu svega ovoga evidentno je da je izostao odgovor države jer nije ponuđen adekvatan socijalni program za građane koji su na rubu egzistencije. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja juče nijesu odgovorili na pitanja „Dana” da li centri za socijalni rad bilježe porast broja siromašnih i veći broj zahtjeva za pomoć te koje su konkretne mjere preduzeli da pomognu građanima u nevolji. Ministarstvo je ranije isplaćivalo jednokartnu pomoć od 50 eura za najugroženije, a taj iznos ne može zadovoljiti ni minimum potreba.

Iako su zamrzli rad Banku hrane, kako navodi Marina Medojević, kontaktira sve veći broj socijalno ugroženih građana, kako onih koji su korisnici socijalne pomoći, tako i onih koji su bez zaposlenja duži vremenski period, penzioneri sa niskim penzijama, kao i oni koji su izgubili posao zbog pandemije. Kako navodi, osim što nemaju način kako da se prehrane jer pomoći nema niotkuda, mnogi građani se suočavaju sa problemom plaćanja kirije i računa za struju, vodu, telefon...

– Ono što posebno zabrinjava jeste da među ovom, sve većom kategorijom stanovništva naše države, ima veliki broj pozitivnih na virus korona. Sasvim je moguće da je uzrok tome oslobljen imunitet kao posledica slabe ishrane i loših uslova stanovanja. Ljudi pozitivni na Kovid-19 nam kažu da im doktori preporučuju korišćenje suplemenata, odnosno vitamine i probiotik, koje ne mogu dobiti na recept. Takođe im je problem i da kupe dezinfekciona sredstva kako bi zaštitili ostale članove domaćinstva od zaraze – navodi Marina Medojević, koja apeluje na državne institucije da obezbijede građannima suplemente koji se koriste za jačanje imuniteta.

Banka hrane je ustupila javnosti pismo jedne porodice koja je lošeg imovinskog stanja, a imaju dijete pozitivno na koronu. Istakli su da imaju četvoro djece, pa je pitanje koliko će potrajati dok ostala djeca ne budu pozitivna.

– Nije problem virus, problem je kako se izboriti sa nemaštinom. Kada utvrde da je neko pozitivan ljekari prepišu antibiotik, i to najčešće najjači koji zahtijeva probiotik. Svima preporučuju vitamine, suplemente, jaku hranu sa puno voća, povrća i kvalitetnog mesa. Sve to, naglašavaju ljekari, treba da uzimaju zdrave osobe, kao preventivu, da se ojača imunitet. Problem nastaje kad uđete u apoteku da kupite sve to što treba. Najjeftiniji vitamini su 3,5 eura, i za šestočlane porodicu to pakovanje traje tri dana. Primjera radi, pakovanje vitamina C sa učinkom košta osam eura, pakovanje D vitamina 7,5 eura, probiotik je između sedam i osam eura. Sredstva za dezinfekciju su od 1,6 do 2,5 eura po litru, ali to se potroši za dva dana, jer se dezinfekcija vrši desetinu puta dnevno. Za svaki kontakt sa oboljelim treba nova maska i novi par rukavica, za svaki izlazak oboljelog iz sobe za izolaciju isto tako treba svaki put nova maska i novi par rukavica. O povećanoj potrošnji deterdženta, sapuna, šampona ne vrijedi ni pisati – navodi porodica u pismu.

Ističu da je ishrana posebna priča.

– Svi preporučuju jaču ishranu. Nijesu priganice, džem i pašteta od 30 centi jaka ishrana. Sokovi, voće, meso i sir su nam misaone imenice. Ljekari preporučuju čaj sa medom, đumbirom i limunom, a što manje šećera... Mi imamo samo čaj sa šećerom, a i to ne svaki dan. Ponavljam, nije najveći problem samo korona, problem je glad u vrijeme korone – kažu u ovoj porodici.

M.S.

---

Crveni krst podijelio pomoć za 50.542 porodice
U Crvenom krstu Crne Gore za „Dan” kažu da su u ovoj godini imali značajno povećan broj zahtjeva za pomoć, što je posledica situacije sa virusom korona.

– Pored naših redovnih, za pomoć su nam se javljale i nove kategorije korisnika, a to su prvenstveno oni koji su privremeno ili trajno ostali bez posla. Dok se ova situacije na završi, nećemo moći da znamo je li se i koliko povećao broj naših stalnih korisnika, ali svakako očekujemo to povećanje – navode iz Crvenog krsta.

Od početka epidemije virusa korona do 1. novembra Crveni krst je opredijelio pomoć za 50.542 porodice, kojima je podijeljen ukupno 67.401 humanitarni paket.

– Svi korisnici koji su se prijavili našoj organizaciji, i socijalno su ugroženi, dobili su podršku, a neki i više puta. Podjela pomoći se odvija kontinuirano u našim opštinskim organizacijama Crvenog krsta, tako što se određuju prioriteti u skladu sa stepenom ugroženosti korisnika i u zavisnosti od toga kada su korisnici poslednji put dobili pomoć, kako bi podjela bila što ravnopravnija – kažu u CKCG.


Najmanje 30.000 familija gurnuto u stanje socijalne potrebe
​Prema riječima Veska Pejaka iz Alternative Crna Gora, za devet mjeseci krize najmanje 30.000 radnika je ili izgubilo posao ili platu.

– To je 30.000 porodica praktično gurnuto u stanje socijalne potrebe. Normalno je da svaku krizu neko plati, ali su druge države imale jak odgovor i nijesu dozvolile da radnici i privednici pretrpe nepopravljivu štetu. Dali su im odlaganja nekih plaćanja, omogućile su radnicima nesmanjene zarade i u vrijeme krize. Naš državni aparat se ponašao kao da krize nema, privreda je prepuštena sebi i mi za samo devet mjeseci imamo 50.000 novih socijalnih slučajeva. Koga je briga za njih? Državu sigurno nije. Socijalna služba nema dovoljno sredstava. Svi programi pomoći privredi su privremeno zamrznuti zbog Kovida-19. Da bi se ugostiteljstvo oporavilo trebaće godine. Samo da nadoknade troškove panela i pleksiglasa trebaće im bar dva mjeseca rada! Država je rekla da se moraju postaviti paneli, ali ne i da će omogućiti da se ne plaća porez na nabavku tih panela. Kakva normalna administracija to radi? Očito da je stav „boli me briga, nek‘ se snalaze” opšteprisutan u našoj administraciji. Nažalost – kaže Pejak.



”Marina Medojević navodi da je posebno zabrinjavajuće što je među siromašnima veliki broj pozitivnih na virus korona