Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki tokom prošle godine poništila je po službenoj dužnosti 189 postupaka javnih nabavki zbog kršenja Zakona o javnim nabavkama, konstatovano je u godišnjem izvještaju o radu te institucije. Kako navode, usvojene su i 64 žalbe koje su podnijela preduzeća, odnosno učesnici na tenderima. To znači da su lani otkrivene nezakonitosti u 253 tendera, a u izvještaju se nigdje ne pominje da je ijedna prijava predata tužilaštvu.

Obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, državne institucije i preduzeća, u 2019. godini ugovorili su ukupno 715.649.738 eura za nabavku roba, usluga i radova, od čega je za troškove struje i uglja potrošen 107.425.391 euro, a za ostale tendere 608.224.346 eura, pokazuju podaci iz godišnjeg izvještaja o javnim nabavkama. U tom dokumentu se precizira da je učešće javnih nabavki u bruto društvenom proizvodu lani iznosilo 12,39 odsto, što je znatno veće u odnosu na prethodne uporedne godine.

Odredbama člana Zakona o javnim nabavkama propisano je da je Državna komisija dužna da odluči po žalbi u roku od 15 dana od dana prijema spisa i potpune dokumentacije o postupku javne nabavke, kao i da se taj rok može produžiti najviše za 10 dana u slučaju potrebe angažovanja vještaka, pribavljanja mišljenja nadležnih organa i obimnosti dokumentacije u postupku javne nabavke, o čemu se obavještavaju podnosilac žalbe i naručilac. Međutim, ovaj rok je instrukcioni, a ne prekluzivni.
– U 2019. prosječan broj dana u kojima je Državna komisija donosila odluke po žalbama iznosio je 21 dan od dana dostavljanja kompletne dokumentacije od strane naručioca – precizira se u izvještaju.

U izvještajnom periodu Upravni sud Crne Gore je dostavio Državnoj komisiji 52 tužbe na odgovor, od kojih 44 koje su izjavljene na odluke Komisije donijete u 2019, sedam zbog odluka iz 2018. i jedna zbog nepostupanja po presudi Upravnog suda koja se odnosi na odluku Državne komisije iz 2017.

– Prema tome, u odnosu na ukupan broj donijetih odluka Državne komisije (365) u 2019, Upravnom sudu podnijete su 44 tužbe protiv odluka Državne komisije iz 2019, što iznosi 12,05 odsto od ukupnog broja donijetih odluka. Iz navedenog proizilazi da su u odnosu na ukupan broj donijetih odluka Državne komisije u 2019, u 87,95 odsto slučajeva naručioci i ponuđači smatrali da su donijete odluke zakonite – konstatuje se u izvještaju.

Takođe se navodi da je lani Državna komisija od Upravnog suda primila 50 presuda i tri rješenja koja su donijeta u postupku po tužbama izjavljenim protiv njenih odluka.

– Od čega 16 presuda kojima su usvojene tužbe i predmet vraćen Državnoj komisiji na ponovno odlučivanje, tri presude kojima su usvojene tužbe i u kojima je Upravni sud meritorno odlučio, 31 presuda kojima su odbijene tužbe, dva rješenja kojima se postupak obustavlja usled odustanka tužioca od podnijete tužbe i jedno rješenje kojim je odlučeno o troškovima stranaka u postupku pred Upravnim sudom. Od 16 presuda kojima su usvojene tužbe i predmet vraćen Državnoj komisiji na ponovno odlučivanje, jedna se odnosi na odluku Državne komisije donijetu u 2019, pet na odluke iz 2018. i deset na odluke Državne komisije donijete 2017. Od tri presude kojima su usvojene tužbe i u kojima je Upravni sud meritorno odlučio, jedna se odnosi na odluku Državne komisije donijetu u 2018, dok se dvije odnose na odluke iz 2017. godine – precizira se u izvještaju.

M.S.

---

Nisu ni Vladu opterećivali
Odredbom člana 132 stav četiri Zakona o javnim nabavkama propisano je da je naručilac dužan da postupi po odluci Državne komisije i da je o tome obavijesti u ostavljenom roku, a stavom pet istog člana ovog zakona je propisano da ako naručilac ne sprovede odluku u ostavljenom roku, Državna komisija o tome obavještava Vladu, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave i inspektora za javne nabavke. Kako u izvještajnom periodu nije bilo nepostupanja po odluci Državne komisije, to nije ni bilo razloga za primjenu člana 132 stav pet Zakona o javnim nabavkama.