Nakon što je više od dvije godine kršila Zakon o energetici, Vlada je u četvrtak konačno donijela Uredbu o snabdijevanju ranjivih kupaca električne energije, kojim su predviđene subvencije za građane koji su zdravstveno i socijalno ugroženi. Prema ovom podzakonskom aktu, najugroženiji građani, koji primaju materijalno obezbjeđenje, dodatak za njegu i pomoć i ličnu invalidninu, plaćaće polovinu računa za utrošenu energiju do 600 kilovati.
To znači da će iznos od 59,52 eura (koliko košta 600 kilovati električne energije, sa PDV-om, ali bez troškova koji odlaze za gubitke i slično) biti umanjen sa 29,76 eura.
Prema poslednjim dostupnim informacijama, MOP u Crnoj Gori prima oko 9.400 porodica (oko 31.600 korisnika), dodatak za njegu i pomoć ima oko 15.000 građana, dok ličnu invalidninu prima oko 2.500 korisnika.
– Ranjivi kupci imaju pravo na subvenciju u visini od 50 odsto mjesečnog računa za utrošenu struju do 600 kilovati. Ako ranjivi kupac ostvari mjesečnu potrošnju veću od 600 kilovati, subvencija iznosi 50 odsto računa za mjesečnu potrošnju u količini od 600 kilovati – navodi se u Uredbi, koja je trebalo da bude donijeta do kraja jula 2016.
Precizirano je da će se ona primjenjivati se od 1. januara naredne godine.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je za „Dan” da je dobro što je Uredba donijeta, i što će sada započeti zaštita najsiromašnijih korisnika električne energije. Ona, s druge strane, upozorava da je podzakonski akt donijet s kašnjenjem od 28 mjeseci.
– Tako je Vlada, na svoju ruku, obustavila zakonsku zaštitu najugroženijih stanovnika Crne Gore preko dvije godine. Ovakav propust je primjer ozbiljnog nedostatka vladavine prava, koji ne bi smio da se dešava. Akcija za ljudska prava je blagovremeno zahtijevala od Vlade da obezbijedi primjenu zakona i podsjećala više puta da se sa Uredbom kasni. Nijesmo uočili da se Skupština, odnosno da su se poslanici koji su glasali za zakon, zalagali za poštovanje propisa koji su donijeli, što takođe zaslužuje pažnju – izjavila je Gorjanc Prelević za „Dan”.
Objasnila da Uredbom nije propisan bliži kriterijum za određivanje zdravstvenog stanja ranjivih kupaca kojima je zabranjeno obustaviti snabdijevanje struje, iako je, kako dodaje, zakon u članu 198, stav 3 propisao da će i to uredbom biti regulisano.
– To znači da ostaje da se nadamo da će u praksi centri za socijalni rad uspjeti da bez bližih kriterijuma primjenjuju zakonsku zaštitu na osobe „kod kojih može nastupiti ugroženost života ili zdravlja zbog ograničenja ili obustave snabdijevanja” tako da stvarno nikome ne naštete – naglasila je ona.
Gorjanc Prelević smatra da se Vlada očekivano opredijelila na restriktivan način definisanja ranjivih kupaca, tako što ih je svela na korisnike MOP, tuđe njege i lične invalidnine. Podsjetila je da se HRA zalagala da se kriterijumima za određivanje ranjivih kupaca obuhvati nešto širi krug socijalno ugroženih domaćinstava, kakve su porodice samohranih roditelja, porodice sa djecom sa invaliditetom, porodice sa penzionisanim licima koji primaju minimalne penzije, trudnice bez porodične podrške i slično, a koji na papiru nijesu dovoljno siromašni da ispune kriterijume za MOP.
Izvršna direktorica humanitarne fondacije Banke hrane Marina Medojević ocijenila je za „Dan” da je donošenjem ove uredbe konačno nešto pozitivno urađeno na ovom polju, ali da je vrlo problematično što kao ranjive kategorije nijesu prepoznate hiljade penzionera i građana koji žive od minimalnih penzija i primanja, odnosno koji su na liniji siromaštva.
Nije dobro da samo korisnici MOP-a, lične njege i invalidnine imaju pravo na subvenciju s obzirom na činjenicu koliko građana ima minimalne penzije, koliko ih je u dužničkom ropstvu, koji žive od minimalnih plata, kojima mogu da plate kiriju i račune i koji onda gladuju. Oni svakog mjeseca biraju između toga da li će platiti račune za struju ili će hraniti djecu – naglasila je ona.
A.O.

Evidentirati koja djeca gladuju

Medojevićeva smatra da bi se moralo znati koja su to djeca koja gladuju, jer, kako navodi, ona nijesu evidentirana nigdje, a porodice ne mogu da im obezbjeđuju obrok. Ona ističe da je problem što brojni građani koji žive u jako teškim uslovima ne mogu da ostvare pravo na socijalnu pomoć jer se „neka livada i nedođija” vodi na njihovo ime.