Ministarstvo odbrane nije dostavilo Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat gradnje poligona za bojeva gađanja i uništenje ubojnih sredstava za potrebe državnih organa na Savinom jezeru na Sinjajevini. Kako je „Danu” saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, Uredbom o projektima za koje se može vršiti procjena uticaja na životnu sredinu predviđeno je, između ostalog, da se za postrojenja za uništenje eksplozivnih sredstava može vršiti procjena uticaja na životnu sredinu.
U NVO Grin houm smatraju da je prije svega uništavanje naoružanja i građenje poligona za bojeva gađanja u netaknutoj prirodi u ekološkoj državi neprihvatljivo, te da se procjene moraju raditi, a ne samo ostaviti mogućnost da se mogu uraditi. Oni kažu da iako u Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu navodi se da se taj akt „ne primjenjuje na projekte namijenjene odbrani”, uništavanje naoružanja i bojeva gađanja ne spadaju u tu kategoriju, jer se ne radi o aktu odbrane zemlje.
U Ministarstvu održivog razvoja i turizma kažu da su upoznati sa namjerom resora odbrane da se na Savinoj vodi na Sinjajevini gradi poligon za bojeva gađanja i uništenje ubojnih sredstava za potrebe državnih organa.
– Zaključkom od 12. juna 2014, Vlada Crne Gore je zadužila međuresorni radni tim da utvrdi da li je na teritoriji Crne Gore neophodna izgradnja ove vrste poligona i koji su tehnički zahtjevi koje treba da ispuni potencijalna lokacija. Radni tim, u koji je imenovan i predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma, povratno je informisao Vladu o neophodnosti postojanja ovakvog sadržaja – kažu u ministarstvu.
Nataša Kovačević iz Grin houma ističe da se postavlja pitanje na osnovu kojih podataka je međuresorni tim ocijenio da je poligon neophodan baš na Sinjajevini, koja je EMERALD zaštićeno područje.
– Sinjajevina spada u važna biljna staništa (IPA) i u Petom nacionalnom izvještaju Crne Gore prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o biološkoj raznovrsnosti se navodi da će se sa posebnom pažnjom čuvati to područje – kaže ona.
Iako je još 2013. najavljivano da će Sinjajevina biti proglašena za park prirode, u ministarstvu kažu da Agencija za zaštitu prirode i životne sredine do danas nije dobila dokumenta na osnovu kojih je moguće uraditi upis zaštićenog područja prirode Regionalni park Sinjajevina u Registar zaštićenih prirodnih dobara, shodno Zakonu o zaštiti prirode. Kažu da je tim povodom potrebno da se obratimo opštinama Mojkovac, Kolašin, Žabljak i Šavnik, koje su bile inicijatori navedenog zahtjeva.
– Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu od strane nosioca projekta nije dostavljen Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine. U vezi pomenutog, važno je podsjetiti da se shodno Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu odredbe pomenutog zakona ne primjenjuju na projekte namijenjene odbrani (član 3), i time se na osnovu zakonskih odredbi ne sprovodi postupak procjene uticaja na životnu sredinu. Međutim, shodno listi 2, Uredbe o projektima za koje se može vršiti procjena uticaja na životnu sredinu predviđeno je, između ostalog, da se za postrojenja za uništenje eksplozivnih sredstava može vršiti procjena uticaja na životnu sredinu – kažu u ministarstvu.M.S.


Održivi turizam kao alternativa

U Prostornom planu Crne Gore do 2020. godine o Sinjajevini se govori samo kao području koje ubuduće treba štititi, a ne uništavati na bilo koji način. Tako se u tom dokumentu pominje i turistička valorizacija Sinjajevine, ali samo na održiv način koji neće štetiti prirodi.
– Na području Durmitora i Sinjajevine treba posebno podržati razvoj turizma. Pješačenje i planinarenje. Skijaški turizam, sa naglaskom na padine Šljeme i Ivice (prema Bukovici) kao i na područja Mali Štuoc, Savin Kuk, Javorovača. Planinski biciklizam, lov i ribolov, na primjer u oblasti Šavnika. Agroturizam, u području Pive – Komarnice. Obilazak autentičnih prirodnih vrijednosti, raznovrsnog biodiverziteta i ekoloških specifičnosti koje pružaju planinski predjeli, rijeke, jezera u NP „Durmitor“. Vjerski turizam, npr. crkva Ružica na Sinjajevini – navodi se u tom dokumentu.
Ističe se da razvoj turističkog smještaja treba pažljivo planirati zbog ograničenog kapaciteta nosivosti u ovom ekološki osjetljivom području.
– Potrebno je dati prioritet razvoju smještajnih kapaciteta srednjeg i visokog standarda na račun postojećih smještajnih kapaciteta niskog standarda – navodi se u planu.