Ministarstvo odbrane, kojim rukovodi ministar Predrag Bošković, tokom protekle godine izdvojilo je iz budžeta 1.070.968 eura za kupovinu automobila i mašina za potrebe tog resora i Vojske Crne Gore.
Za potrebe Vojske Crne Gore i Ministarstva odbrane, u 2017. godini je kupljeno ukupno osam motornih vozila, od čega za potrebe resora četiri, tri putnička i jedan kombi. Za nabavku ovih osam vozila, shodno planu javnih nabavki za prošlu godinu, utrošeno je ukupno 181.870 eura.
– Nijedno od osam vozila nabavljenih u prošloj godini nije kupljeno za potrebe ministra odbrane, a ni za potrebe generalnih direktora, tj. pomoćnika ministra – tvrde u odbrambenom resoru u odgovorima za „Dan”.
Kako pojašnjavaju, početkom prošle godine, a u cilju modernizacije i opremanja Vojske Crne Gore, nabavljena je jedna inžinjerijska mašina – dozer gusjeničar i jedno vozilo za prevoz vode (auto-cisterna od 6,5 tona) po kom osnovu je ministarstvo utrošilo ukupno 348.789,12 eura.
– Takođe, u toku je potpisivanje ugovora za kupovinu još dvije inžinjerijske mašine – valjak, kopač gusjeničar i tri kamiona kipera za potrebe Vojske Crne Gore, u ukupnoj vrijednosti od 540.309 eura, za čiju nabavku je ministarstvo objavilo tender u 2017. godini. Na osnovu navedenog, može se zaključiti da je Ministarstvo odbrane intenzivno radilo, prije svega na opremanju Vojske Crne Gore novim i savremenim sredstvima i opremom. Na ovo posebno ukazuje činjenica da je ovaj državni organ, u 2017. godini, objavio tendere za nabavku ukupno 15 vozila i mašina, po kom osnovu je izdvojilo ukupno 1.070.968 eura. Od toga su samo četiri motorna vozila bila za potrebe ministarstva, a sva ostala za potrebe Vojske Crne Gore – ističu u ministarstvu.
Prema planu javnih nabavki za proteklu godinu, odbrambeni resor je imao na raspolaganju 38.985.779 eura. Izvještaj o realizaciji tendera još nije objavljen pa nije poznato da li su sva sredstva utrošena.
Vojno-diplomatske predstavnike i jedinice Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i mirovnim misijama, ubuduće će tendere sprovoditi bez primjene Zakona o javnim nabavkama. To je novo rješenje iz Zakona o javnim nabavkama kojim je prisano da će za pomenute institucije pravila za kupovinu roba, usluga i radova urediti Vlada posebnim propisom.
U NVO MANS, koja godinama prati sistem javnih nabavki na koji se godišnje potroši oko 400 miliona eura, upozoravaju da se iz zakona izuzima milionska potrošnja, što stvara veliki prostor za zloupotrebe.
Ministarstvo odbrane je tokom 2016. godine na ime javnih nabavki potrošilo 8,3 miliona eura. Nakon ulaska u NATO naša država će za sektor odbrane izdvajati dva odsto bruto društvenog proizvoda, što je, prema ranijim ocjenama, oko 70 miliona. Veliki dio tog novca otići će na plaćanje roba, usluga i radova za osavremenjavanje naše vojske, ali će se ta sredstva trošiti mimo znanja javnosti.
Minimalan ceh koji svaka članica NATO-a mora da plati su članarina za funkcionisanje administracije NATO-a i plate svog vojnog i civilnog osoblja zaposlenog u njoj. Pokazalo se da su sve nove članice (primljene nakon 1999) morale da snose i troškove modernizacije sistema veza i uvođenja procedura Zapadne vojne alijanse. Dostupni podaci pokazuju da su praktično sve istočnoevropske zemlje, po pitanju troškova, otišle dalje od plaćene članarine koja za Crnu Goru iznosi oko pola miliona eura.
Crna Gora će, kako stvari stoje, novu vojnu opremu moći da kupuje trošeći novac poreskih obaveznika, a da ih o tome i ne informiše detaljno, što u MANS-u smatraju otvorenim prostorom za zloupotrebe.
M.S.
DRI otkrila nepravilnosti
Državna revizorska institucija (DRI) u poslednjoj analizi rađenoj za Ministarstvo odbrane uočila je probleme u javnim nabavkama koje se realizuju bez poziva za javno nadmetanje. Oni su utvrdili da je tokom 2016. ministarstvo sprovelo četiri postupka nabavke opreme, od čega su se dva odnosila na nabavke na koje se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama. Radi se o nabavkama bezbjednosno osjetljive opreme, izričito za vojne namjene, odnosno nabavke kod kojih bi primjena odredbi Zakona o javnim nabavkama obavezala Crnu Goru da pruži informacije čije otkrivanje je u suprotnosti sa vitalnim interesima njene bezbjednosti.
– Državni revizor nije mogao utvrditi da li se i na koji način planiraju nabavke na koje se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama (povjerljive nabavke), kako teče sam postupak i izvještavanje o predmetnim nabavkama, jer ne postoje akti kojima je navedeno propisano – navodi se u revizorskom izvještaju.