Inspekcija rada je nadležna za sprovođenje odredbi zakona koje se odnose na zaradu, radno vrijeme i zaštitu i zdravlje na radu, ali ni u formalnoj, ni u sivoj ekonomiji to nije radila na djelotvoran način, ocijenjeno je u izvještaju o ljudskim pravima za Crnu Goru za prošlu godinu američkog Stejt departmenta. U Inspekciji rada smatraju da je takva rečenica „izvučena iz konteksta“, te da ne odslikava djelotvornost te inspekcije na cjelovit način.
– Inspekcija rada je nadležna za sprovođenje odredbi zakona koje se odnose na zaradu, radno vrijeme i zaštitu i zdravlje na radu, međutim, ni u formalnoj, niti u sivoj ekonomiji to nije radila na djelotvoran način. Od 35 inspektora koji su obavljali inspekcijske poslove iz oblasti rada i zapošljavanja, devet ih je obavljalo kontrole zaštite na radu, što je bilo dovoljno za sprovođenje zakona. Kršenje odredaba koje se odnose na zarade i radno vrijeme kažnjavano je manjim novčanim kaznama, nedovoljnim da se ta pojava suzbije. Sankcije za kršenje standarda o zaštiti i zdravlju na radu kretale su se od novčane kazne do jedne godine zatvora i uglavnom su bile dovoljne za njihovo suzbijanje u formalnom sektoru. Inspektori rada imaju zakonsko ovlašćenje da zatvore preduzeće dok ne otkloni nedostatke ili da novčano kazne vlasnike koji ponavljaju kršenja propisa – piše u izvještaju Stejt departmenta, koji je preveden i objavljen na sajtu američke ambasade u Podgorici.
U Inspekciji rada, kojom rukovodi Angelina Međedović, ističu da mali broj inspektora i nepovoljna starosna struktura, praćena čestom i sve dužom spriječenošću za rad određenog broja inspektora, utiče na kvantitet inspekcijskih nadzora, ali ne, kako poručuju, i na kvalitet izvršenih kontrola, cijeneći da je sveukupan učinak ove inspekcije na sasvim zadovoljavajućem nivou.
– Nesporno je da Inspekcija rada, u granicama svojih kapaciteta, djeluje na odgovarajući način i, u okviru svojih ovlašćenja, preduzima mjere u cilju otklanjanja nepravilnosti, odnosno utvrđenih nezakonitosti, koje se odnose na zapošljavanje i ostvarivanje prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada, kako u formalnoj, tako i u sivoj ekonomiji – navodi se u odgovorima dostavljenim „Danu“.
Poručuju da su prioritetno kontrolisali nezakonito zapošljavanje, odnosno rad „na crno“.
– U toku ove godine Inspekcija rada je obavila preko 5.000 kontrola, u kojima je utvrdila nepravilnosti, prvenstveno u dijelu zapošljavanja, kako crnogorskih državljana, tako i stranaca, koji su zatečeni na radu bez ugovora o radu i prijava na obavezno socijalno osiguranje, odnosno bez dozvola za privremeni boravak i rad za strance. U tim slučajevima inspektori rada su preduzeli mjere u cilju otklanjanja nepravilnosti, uz sankcionisanje poslodavaca za učinjene prekršaje. Aktivnosti Inspekcije rada rezultirale su regulisanjem radno-pravnog statusa jednom broju zatečenih lica, u skladu sa pozitivnim propisima (preko 500, od kojih je 70 odsto crnogorskih državljana). No, treba istaći i to da je jedan broj zatečenih crnogorskih državljana odbio zaključivanje ugovora o radu sa poslodavcem, što je evidentirano u zapisniku inspektora, a kako je radni odnos ugovorni odnos, to Inspekcija rada nije mogla insistirati na zaključivanju ugovora o radu, suprotno izraženoj volji lica zatečenog na radu – pojasnili su iz Inspekcije.
A.O.
„Na crno” radi 35.000 mladih
U izvještaju se konstatuje da je znatan dio radne snage u Crnoj Gori, posebno u ruralnim oblastima i u neformalnom sektoru, zarađivao manje od minimalne zarade. Njihova procjena pokazuje da je oko 200.000 zaposlenih radilo u formalnom sektoru i otprilike 35.000, uglavnom mladih ljudi, u neformalnoj ekonomiji.
– Brojni radnici, posebno žene koje rade u trgovini, ugostiteljstvu i u uslužnom sektoru, imali su neplaćeni prekovremeni rad, a poslodavci su ih ponekad prisiljavali da rade za vjerske praznike bez nadoknade ili da se odreknu prava na nedjeljni i godišnji odmor. Poslodavci ponekad nijesu isplaćivali minimalnu zaradu, ostale naknade za zaposlene ili uplaćivali obavezne doprinose u penzioni fond. Zaposleni često nijesu prijavljivali ove povrede svojih prava zbog straha od posledica – navodi se u izvještaju.