Istraživanje koje je sproveo Centar za romske inicijative (CRI) pokazalo je da čak 72,4 odsto romskih djevojčica u brak stupi u periodu od 12 do 18 godine, a u velikom brojku slučajeva radi se o prisilnim brakovima, ali nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno mjera da zaustave tu negativnu pojavu. Izvršni direktor CRI Fana Delija kaže da su od aprila 2016. do marta 2017. zvanično registrovali 18 slučajeva maloljetničkih brakova, a od aprila do juna ove godine tri.
– Te slučajeve maloljetničkih brakova procesuirale su nadležne institucije, međutim, nijedan nije kvalifikovan kao krivično djelo ili eventualno prekršaj. Dodatno je zabrinjavajuće da su sve pomenute djevojčice nakon negiranja ugovorenog braka vraćene roditeljima, odnosno počiniocima, bez mjera daljeg nadzora shodno odredbama Porodičnog zakona. U Beranama i Nikšiću u dva slučaja, prema informacijama koje imamo, ova mjera je sprovedena od nadležnog Centra za socijalni rad – kaže Delija.
CRI je djelimično zadovaoljan radom nadležnih institucija u procesu suzbijanja dječijih ugovorenih brakova imajući u vidu da je od 2012. do sada registrovano i procesuirano oko 50 slučajeva.
– Međutim, zabrinjava činjenica da se u procesu izviđaja koji sprovodi državni tužilac i policija ne prikupe dovoljni materijalni dokazi na osnovu kojih bi nadležni tužilac pokrenuo krivični postupak ili prekvalifikovao događaj kao prekršaj – navodi Delija.
Na pitanje koja je procedura prilikom sklapanja ugovorenog braka, Delija objašnjava da tu glavnu riječ vode muški članovi zajednice.
– Prilikom sklapanja ugovorenog braka okupi se uža i šira porodica, komšije, odnosno ugledni muški članovi zajednice i porodice, nakon čega se provjerava da li se radi o nevinoj djevojčici tako što otac djevojčice garantuje prijateljima da je djevojčica nevina. Dogovara se izvjesna svota novca, kupovina zlata i gardarobe i datum kada će djevojčica zasnovati bračnu zajednicu – kaže Delija.
Ona kaže da se za djevojčice iznos novca uvećava njihovim društvenim položajem u zajednici i činjenicom da li je nevina ili nije i kreće se od 500 do više hiljada eura.
– Takvo postupanje je po našem zakonodavstvu krivično djelo trgovina ljudima. Ipak, mislimo da to nije u svakom konkretnom slučaju klasična trgovina ljudima, već može biti neko drugo krivično djelo, najčešće trgovima djecom radi braka ili vanbračna zajednica s maloljetnim licem. Međutim, naše zakonodavstvo nije ovaj problem kriminalizovalo na pravi način, pa se mora raditi na dodatnom ustanovljavanju krivičnog djela kroz proširivanje radnje postojećih ili propisivanja novih krivičnih djela koja će obuhvatiti specifičnu radnju izvršenja – kazala je Delija.
M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
