Prema podacima koje je obradila NVO „Euromost”, sjever Crne Gore za poslednje dvije i po decenije ostao je bez 50.000 stanovnika, a glavni razlog za iseljavanje jeste teška socio-ekonomska situaciju u tom kraju države. Na drugoj strani Vlada Crne Gore tvrdi da su tokom 2016. godine za razvoj države uložili 492.343.802 eura, dok je plan bio da se uloži čak 971.394.558 eura. Ono što je posebno nteresantno u Izvještaju o realizaciji akcionog plana strategije regionalnog razvoja Crne Gore 2014–2020. za 2016, koji je predat u skupštinsku proceduru, jeste podatak da je u sjevernom regionu uloženo 207.844.274 eura, od planiranih 585.316.857, a sagovornici „Dana” se pitaju gdje su ta sredstva otišla s obzirom na to da se u tom dijelu države ne vidi nikakav napredak, čak naprotiv.
Da se navodna ulaganja na sjeveru ne vide i da se životni standard stanovnika tog kraja ne poboljšava svjedoči i činjenica da su prema popisu iz 1991. na sjeveru živjela 218.592 stanovnika, a taj broj se do 2003. smanjio za 23.713. U „Euromostu” kažu da se taj trend iseljavanja nastavio i do 2011, kada se broj stanovnika umanjio za 17.042, jer je tada na sjeveru živjelo 177.837 građana.
– Kada se gleda prema popisu iz 1991. i 2011. godine, za dvije decenije manje je preko 40.000 stanovnika u opštinama na sjeveru Crne Gore ili tačnije 40.755 stanovnika. Prema podacima i analizama koje je Euromost radio na osnovu podataka doseljavanja i iseljavanja, kada se tiče sjevernog regiona poslednjih pet godina do 2016. u sjevernom regionu je smanjen broj stanovnika za dodatnih 10.000 i naše su procjene da trenutno na sjeveru živi 167.000 stanovnika ili za 50.000 manje u odnosu na 1991, kada su počela ratna dešavanja – kažu u Euromostu.
Prema podacima popisa iz 1991, najviše stanovnika na sjeveru imala je opština Bijelo Polje i to 55.268, Pljevalja 39.593 i Berana 38.953. Za dvije decenije do 2011. u opštini Bijelo Polje broj stanovnika se smanjio za 9.217, u Pljevljima – 8.807 i Beranama – 4.983 stanovnika.
– Koliko je sjeverni region osiromašio i zašto se napušta, govore i podaci o nezaposlenosti jer je bez posla oko 20.000 građana. Od materijalnog obezbjeđenja živi preko 11.000 lica – kažu u Euromostu.
Potpredsjednik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović ocjenjuje za „Dan” da je Vlada Crne Gore možda uložila nekih nevidljivih 207 miliona eura, pošto vidljivih ulaganja nema. On navodi da ono za šta se mora odati priznanje Vladi jeste odlučnost u podsticanju i razvoj mini-elektrana, odnosno elektrana Blaža Đukanovića, od kojih osim porodice Đukanović, sjever niti stanovnici sjevera nemaju nikakve koristi.
– Pa bi u vezi s tim bilo poželjno da (Duško) Marković napravi neki akcioni plan po kojem će realizovati naplatu koncesionih dugova i objasniti iz kojih razloga predstavlja kombinaciju privilegovanja nekih preduzeća i objasniti da li se razvoj sjevera podstiče tako što će se opštinama uskratiti izvor sredstava? Marković dobro zna ko su sumnjivi koncesionari, ko stoji iza njih, ko ima najviše koncesionih dugova i zašto se ne smiju naplatiti. Ovi kao i svi akcioni planovi samo su bacanje prašine u oči stanovnicima sjevera u susret izborima, koji nas očekuju ove i iduće godine – kaže Martinović.
On ističe da se od sjevera uzima sve, a ne daje ništa, već se ulaže tek toliko da mogu reći da se nešto uložilo.
– U slučaju da nije tako, neka objasne toliku disproporciju između razvoja sjevera i juga. Netačne i populističke mjere, razni akcioni planovi Vlade u suprotnosti su sa onim što se vidi kada se obiđe sjever Crne Gore. Koliko je Vlada bila ozbiljna najbolje govori činjenica da je za realizaciju prioritetne dionice autoputa Smokovac–Mateševo od planiranih 246.542.000 za 2016. godinu uloženo svega 9.291.185 eura, što je gotovo 28 puta manje od planiranog, zbog čega će završetak ove, kao i svih drugih investicija na sjeveru najvjerovatnije kasniti, zašta bivši ministar saobraćaja Ivan Brajović nije snosio odgovornost već naprotiv, od (Mila) Đukanovića je nagrađen boljom funkcijom – istakao je Martinović.M.S.
Vlada namješta statistiku
Kada se govori o nezaposlenosti, ističe Martinović, brojke koje se vide u vladinim akcionim planovima paradoksalne su, ako se uzme u obzir koliko je stanovnika napustilo sjever.
– U vezi s tim Duško Marković može uraditi analizu koliko je stanovnika napustilo sjever zbog nebrige ove vlasti pa onda uporediti podatke sa onim brojem stanovnika koji su ostali na sjeveru i onda će dobiti pravo, a ne populističko stanje onoga šta je na sjeveru urađeno za vrijeme njihove vladavine. Takođe se Markovićeva briga za sjever ogleda kroz onih pet miliona manje iz sanacionog plana, gdje su najviše pogođeni najugroženiji djelovi stanovništva – ističe Martinović.
Ulaganja manja od plana
U središnjem regionu umjesto planiranih 173.469.034 eura, uloženo je 137.405.830, a na primorju od planiranih 212.608.666 eura, uloženo je 147.093.698 eura.
– U sjevernom regionu u toku 2016. godine uložena su ukupno 207.844.273 eura, a dominantan izvor finansiranja navedenih ulaganja je privatni kapital, a sredstva iz ovog izvora uglavnom su uložena radi unapređenja energetike i energetske efikasnosti. Najznačajniji projekti su izgradnja vjetroelekrane na Krnovu, dalekovod Lastva–Pljevlja i projekat revitalizacije postojeće Termoelektrane Pljevlja. Ukupno 19 odsto sredstava odnosi se na projekte u oblasti unapređenja saobraćaja, najviše na izgradnju autoputa Bar–Boljere dionica Smokovac–Mataševo, remont pruge na dionici Kolašin–Kos i rekonstrukciju puta Berane–Kolašin – kaže se u izvještaju koji je predala Vlada, a koji je sastavilo Ministarstvo ekonomije.