Prekomjerna upotreba video-nadzora na javnim površinama i u ugostiteljskim objektima, nezakonita praćenja komunikacija, kao i kršenje prava na privatnost građana od strane državnih institucija najčešći su primjeri kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka. U Izvještaju o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama navodi se da je ta institucija lani sprovela 113 nadzora, i da su u većini slučajeva konstatovali postavljanje sistema video-nadzora bez prethodno donesene odluke sa jasnim razlozima za te mjere.
Razmatrajući zapisnike o nadzoru kod mobilnih operatora Crnogorski telekom, Telenor i M:tel, a u vezi sa naredbama sudija za istrage za dostavljanje zadržanih podataka iz telekomunikacionog saobraćaja, Savjet Agencije je donio preporuku u kojoj je istaknuto da izuzimanje zadržanih listinga predstavlja kršenje zakona. Pomoću listinga koji su uzimani za sve građane, korisnici mobilnih telefona su mogli biti praćeni, odnosno moglo se otkriti njegovo kretanje, kao i učestalost komunikacije sa drugim brojevima. U Agenciji su istakli da prikupljanje listinga za sve građane ne odgovara načelu srazmjernosti i svrsishodnosti i suprotno je pravnom poretku Crne Gore, a samim tim je neetički i nezakonito.
Kontrolori su u nekoliko slučajeva utvrdili da je prilikom video-nadzora korišćen i internet i da se pojedinim kamerama povređuje privatnost građana, pa samim tim i osnovna ljudska prava na privatnost i lični integritet.
Agencija je lani utvrdila da je Ministarstvo pravde nezakonito prikupljalo podatke o nacionalnosti osuđenih lica u okviru osuđeničke legitimacije koja se izdaje licima koja izdržavaju zatvorsku kaznu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS). To je utvrđeno nakon inicijative NVO Građanska alijansa.
– Obrada ličnog podatka narodnost (nacionalnost/etničko porijeklo) u okviru osuđeničke legitimacije predstavlja obradu suprotnu Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti kojim je propisano da se lični podaci moraju obrađivati na pošten i zakonit način i da se ne mogu obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. Zakon garantuje zaštitu ličnih podataka svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo – istakli su u Agenciji.
Agencija je utvrdila da su N.N. lica nezakonito postavila kamere u Kotoru, pa je naložila lokalnoj komunalnoj policiji da ih ukloni.
– Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja nedvosmisleno je konstatovano da su kamere koje snimaju javne površine u opštini Kotor, na stubovima javne rasvjete i na drvetu, od N.N. lica, kao i one postavljene na stubu dalekovoda i rasvjete, predstavljaju nezakonitu obradu ličnih podatka. N.N. lica koja snimaju ne spadaju u kategoriju zakonskih rukovalaca zbirkama ličnih podataka i ni u jednom slučaju ne smiju instalirati sistem video-nadzora čiji perimetar uključuje javnu površinu, odnosno prevazilazi njihovo privatno vlasništvo – ističe se u izvještaju Agencije.
U toj instituciji naglašavaju da pitanje video-nadzora izaziva uznemirenost kod građana jer oni imaju pravo i žele da znaju ko ih snima, po kojem pravnom osnovu, kako se koriste ti podaci i u koje svrhe.
– Građani isto tako žele da im se odgovori kako će država reagovati na postavljanje nezakonitih video-nadzora – piše u izvještaju.
M.S.
Oprezno sa sumnjivim oglasima
Agenciji za zaštitu ličnih podataka više puta su se obraćala lica zahtjevima za pojašnjenje zakonskih odredbi, a vezano za sajtove za zapošljavanje na kojima je česta pojava oglasa da „renomirani poslodavac” raspisuje oglas za određena radna mjesta, a da se na upit koji je to poslodavac i po čemu je renomiran ne može dobiti odgovor. Takođe, česte su situacije u kojima lica na oglase ovog tipa šalju svoju radnu biografiju posrednicima u zapošljavanju, pa je nejasno da li jedna strana ima pravo da krije svoj identitet, a da za uzvrat traži tuđi kao i da li je takva situacija regulisana zakonom.
– Ovdje se radi o javno objavljenom oglasu na koji se građani prijavljuju svojevoljno, dostavljajući svoje lične podatke. Shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, objavljivanje oglasa na ovakav način ne može se smatrati povredom materijalnog prava, te s tim u vezi, u ovakvim slučajevima ne postoji zakonski osnov po kojem bi Agencija mogla izvršiti inspekcijski nadzor i utvrditi identitet „renomiranog poslodavca”. S tim u vezi, treba voditi računa da se lični podaci ne dostavljaju olako prilikom prijavljivanja na oglase sumnjive sadržine, iz kojih se ne može utvrditi identitet poslodavca, jer samim prijavljivanjem građani daju svoju saglasnost za obradu ličnih podataka, gdje u datim situacijama može doći do zloupotrebe identiteta kao i druge vrste zloupotrebe podataka o ličnosti, te se ne treba ni prijavljivati na takve oglase – navode u Agenciji.