Za suzbijanje rada „na crno“ i legalnog poslovanja poslodavaca u Crnoj Gori, neophodne su i represivne mjere, ocijenjeno je za „Dan“ iz Inspekcije rada, na čijem je čelu glavna inspektorka Angelina Međedović. Ona ističe da je suzbijanje rada „na crno“ prioritet Inspekcije rada, kao pojavnog oblika sive ekonomije na tržištu rada, kako u dijelu neformalnog zapošljavanja, tako i u dijelu neplaćenog rada formalno zaposlenih.
Kako navodi, u cilju što kvalitetnijeg inspekcijskog nadzora, u Inspekciji rada se savjetodavno djeluje, posebno ako se stranke obraćaju telefonom, kako bi pružile što više podataka za potpunije utvrđivanje činjeničnog stanja prilikom kontrola, uz napomenu da će identitet podnosioca inicijative biti zaštićen.
– Bez obzira što se stalno promoviše preventivan rad inspekcija, za promjenu svijesti kod mnogih poslodavaca i uvođenje njihovog poslovanja u legalne tokove, neophodna je primjena i represivnih mjera. Kod onih subjekata nadzora koji nelegalno zapošljavaju i koji ne pokazuju adekvatan odnos prema zaposlenima, na način što im uskraćuju zakonska prava iz radnog odnosa, inspektori rada vrše pojačan inspekcijski nadzor u više navrata u kontinuitetu sve do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, uz primjenu odgovarajućih mjera – objasnila je Međedović.
Napominje da su u 2016. dobili 1.745 inicijativa iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja, dok je za prva tri mjeseca ove godine bilo preko 340 inicijativa.
– Najveći broj onih kojima se ukazivalo na nepravilnosti u zasnivanju radnog odnosa i ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada, odnosio se na rad bez zaključenih ugovora o radu, prijave na obavezno socijalno osiguranje, neredovnu isplatu zarada i uplatu doprinosa, neuručivanje obračuna zarada, djelimično i potpuno uskraćivanje prava na sedmični i godišnji odmor, neplaćeni prekovremeni, noćni i praznični rad – istakla je glavna inspektorka rada.
Međedović dodaje da veliki priliv inicijativa potvrđuje da se krše prava zaposlenih, ali i da njihovi podnosioci očekuju i vjeruju da će Inspekcija rada zaštititi njihova prava, što se, kako je navela, u velikom broju slučajeva i dešava.
– Čest je slučaj da podnosioci prijava-inicijativa za zaštitu radnih prava ne ostave svoje kontakt podatke, već podnesu prijavu anonimno (čak u 40 odsto slučajeva). To predstavlja određene poteškoće jer zbog nemogućnosti kontakta i saradnje sa podnosiocima, inspektori nemaju dovoljno činjenica za valjano vršenje inspekcijskog nadzora i preduzimanje mjera, pa nekad ishod nije na očekivanom nivou – dodala je ona.
Inspekcija rada, kako je kazala Međedović, inspekcijske nadzore sprovodi po utvrđenom planu rada i po inicijativama.
– U 2016. godini, od ukupno izvršenih 7.508 nadzora u dijelu radnih odnosa i zapošljavanja, bila su 4.642 redovna inspekcijska nadzora po planu, 1.792 po inicijativama, a ostalo su bili kontrolni pregledi. Inspektori rada su u svim slučajevima gdje su utvrđene nepravilnosti preduzimali zakonom propisane mjere – pojasnila je inspektorka rada.
Međedović naglašava da je rad „na crno“ najviše zastupljen u turizmu i ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu i saobraćaju.
– Stoga se sprovodi pojačan inspekcijski nadzor u vrijeme ljetnje i zimske turističke sezone u cilju suzbijanja rada „na crno“, koji je tada prisutniji zbog povećanog broja poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad i angažovanja lica iz zemlje i regiona za obavljanje sezonskih poslova. Takođe se vrši pojačan nadzor u sektoru građevinarstva (na Primorju do zabrane izvođenja građevinskih radova u sezoni), zbog toga što se tu radno angažuje veliki broj lica (domaćih i stranih), često bez regulisanog radno-pravnog statusa, i iz razloga što se najčešće povrede na radu dešavaju upravo na gradilištima – ukazala je ona.
Međedović poručuje da Inspekcija rada ima neselektivan pristup prilikom inspekcijskih nadzora i da primjenjuje iste mjere prema poslodavcima, bez obzira u kojoj opštini ili regionu Crne Gore su identifikovane nepravilnosti.
– U okviru svoje nadležnosti, Inspekcija rada postiže značajne rezultate u pogledu zaštite korpusa prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada, kao i u suzbijanju nezakonitog zapošljavanja. U odnosu na period od nekoliko godina unazad, broj zatečenih lica u radu „na crno“ je znatno manji, što može da upućuje na zaključak da se poslodavci odgovornije odnose prema licima koja radno angažuju, te da im je isplativije da poštuju zakon nego da plaćaju kazne, što, konačno, doprinosi i njihovom poslovnom ugledu. Naravno, stanje na tržištu rada se poboljšava i zbog sinhronizovanog djelovanja državnih organa (Uprava za inspekcijske poslove-Inspekcija rada, Poreska uprava, MUP-Uprava policije...), pa se i postižu bolji efekti u suzbijanju sive ekonomije, odnosno rada „na crno“ – smatra ona.A.O.
Višestruka provjera rada inspektora
Međedović naglašava da je moguća kontrola rada inspektora na nekoliko nivoa.
– Svi inspektori rada su na državnom nivou, s tim što su raspoređeni u kancelarijama po gradovima. Interna kontrola rada inspektora je u nadležnosti glavnog inspektora i menadžmenta Uprave. Zakonitost rada inspektora je podložna provjeri i u drugostepenom upravnom postupku, kao i u postupcima koje inspektori iniciraju prema nadležnim pravosudnim organima. Takođe, rad inspektora u dijelu poštovanja upravnih procedura je i pod nadzorom Upravne inspekcije. Inspektor je dužan da savjesno i profesionalno obavlja svoj posao i poštuje Etički kodeks državnih službenika i namještenika, pa podliježe disciplinskoj odgovornosti i snosi posledice svog ponašanja, ukoliko se pokaže osnovanom bilo koja inicijativa kojom se ukazuje na njegov neprofesionalan rad ili neprimjereno ponašanje – kazala je ona.