Umjesto da zaposleni u javnom sektoru bude profesionalni i depolitizovani, zapošljavanje u državnim institucijama i preduzećima u Crnoj Gori služi za nagrađivanje političke lojalnosti i dokazuje da su potrebe za glasačima jače od one za smanjenjem državne administracije, ocjenjuju za „Dan” u NVO sektoru. U javnom sektoru Crne Gore radi oko deset odsto ukupne populacije u državi, odnosno svaki deseti građanin, te plan racionalizacije započet 2013. doživljava fijasko.
Vlada je plan racionalizacije u javnom sektoru usvojila još 2013. godine, kada su evidentirali 54.131 zaposleno lice, a prema ranije saopštenim zvaničnim podacima u javnom sektoru sada radi oko 60.000 radnika. Najavili su smanjenje broja zaposlenih za 6.000, ali već na kraju 2014. broj građana koji platu primaju iz državnog budžeta popeo se na 55.977 lica, odnosno bilo ih je 1.846 više. Podataka za 2015. još nema, ali u NVO sektoru smatraju da je sigurno došlo do daljeg rasta jer se i za izbornu 2016. najavljuju nova zaposlenja. Generalni direktor za državnu upravu u Vladi Veselin Vučković ranije je saopštio da u javnom sektoru ima oko 60.000 zaposlenih.
U organima državne uprave i Generalnom sekretarijatu Vlade ukupno je zaposleno 9.997 lica, a ove godine taj broj će se povećati za 470 državnih službenika i namještenika.
Iz NVO sektora poručuju da zaposleni u javnom sektoru treba da shvate da nemaju odgovornost prema političkoj partiji, već prema građanima i da partijsko zapošljavanje kao direktnu posledicu ima neefikasnost i neodgovornost institucija.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da javni sektor u Crnoj Gori ima daleko više zaposlenih u odnosu na sve svjetske standarde. On ističe da iako je broj zaposlenih maksimalizovan, otpuštanja su minimalizovana.
– Očigledno se tu radi o partijskom zapošljavanju, prvenstveno pred izbore. Racionalizacija u javnom sektoru odavno je tema preko koje se preskače sa nadom da će se to rješavati u nekom povoljnijem trenutku, jer sada to očigledno nije. Potrebe za glasačima su jače od potrebe za smanjenjem državne administracije – poručio je Lekić u izjavi za „Dan”.
On navodi da naša privreda nema novih radnih mjesta, pa se ona stalno izmišljaju u državnoj administraciji.
Istraživač javnih politika u Institutu Alternativa Milena Milošević ocjenjuje za „Dan” da, osim što je glomazan, javni sektor u Crnoj Gori je i trom, jer je radna snaga neravnomjerno raspoređena.
– Mi iz Instituta Alternativa često naglašavamo da je malo ljudi na mjestima gdje ima mnogo posla, a mnogo ljudi tamo gdje ga nema. Ilustrativan je slučaj kolašinskog Centra za kuluturu, jedne lokalne javne ustanove, koja je brojala preko 30 zaposlenih – dvaput više nego čitavo Ministarstvo nauke, koje ima 18 zaposlenih – ističe Milošević.
Naglašava da je zapošljavanje u javnom sektoru tradicionalno socijalna politika koja služi za nagrađivanje političke lojalnosti.
– To je, dijelom, nasleđe komunizma, čija je ključna odlika bila odveć politizovana uprava u smislu kadriranja, ali i, figurativno govoreći, nedovoljno „politizovana” uprava, u smislu potpunog prepuštanja donošenja odluka i javnih politika partijskim vrhovima, bez širih konsultacija sa ekspertskim kadrom u upravi i građanima i bez povratnih informacija o tome kako određene javne politike funkcionišu „na terenu” – objašnjava Miloševićeva.
Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje Svetlana Pešić poručuje da Vlada mora poštovati zahtjeve EU, a da „partija skine `šape` sa javne uprave i prestane da je koristi kao svoj servis”. Ona ističe da se javni sektor sa razlogom percipira kao visoko politizovan, odnosno da nije u službi građana, već donosioca odluka ili paralelnih centara moći.
– Zaposleni u javnom sektoru treba da shvate da njihova odgovornost nije prema političkoj partiji, već prema građanima i da svoj posao moraju obavljati profesionalno. Država Crna Gora je najveći poslodavac što ukazuje dovoljno o broju zaposlenih u javnom sektoru i to u državi koja je opterećena ekonomskim i socijalnim problemima, za koje ista ta javna administracija nema adekvatan odgovor. Naravno, svima je jasno da je to rezultat činjenice da se od strane vladajuće strukture država i njeni resursi doživljavaju kao sopstveni, odnosno da se izgubila linija između državnog i partijskog i partikularnog interesa. Takav sistem je neodrživ i on ne može efikasno ni odgovoriti na dnevne probleme, a kamoli da sprovodi zahtjevne reforme – kaže Pešićeva za „Dan”.M.S.
Ključna depolitizacija
Koordinatorka programa u NVO Građanska Alijansa Sanja Rašović navodi da EU stalno ukazuje na potrebu racionalizacije javne uprave, a da mi u Crnoj Gori imamo situaciju da se od 2006. godine broj zaposlenih koji primaju platu iz državnog budžeta povećao za čak 120 odsto.
– Depolitizacija javne uprave jedan je od osnovnih koraka koji je neophodno preduzeti u procesu stvaranja odgovornih, jakih i transparentnih institucija. Partijsko zapošljavanje kao direktnu posledicu ima neefikasnost i neodgovornost institucija dok je sa druge strane pravo svakog građanina da ima kvalitetnu i nekorumpiranu upravu što je u trenutnoj situaciji nemoguće, jer ne postoji, prvenstveno politička volja da se situacija na ovom polju promijeni. Jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava crnogorska ekonomija je velika državna potrošnja uzrokovana, između ostalog, brojem zaposlenih u državnoj administraciji na svim nivoima – kazala je Rašovićeva za „Dan”.