Crna Gora trenutno nema zaštićenih kulturnih dobara, jer je istekla njihova pravna zaštita predviđena Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, a zbog nevršenja svojih službenih ovlašćenja trebalo bi pokrenuti krivične postupke protiv odgovornih u Ministarstvu kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ocijenio je koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) protojerej Velibor Džomić. On je nakon suđenja u budvanskom Sudu za prekršaje, pokrenutom prema zahtjevu Uprave za inspekcijske poslove protiv MCP zbog izvođenja radova na manastiru Reževići, kazao da je inspekcijski nadzor koji je izvršen u manastiru Reževići ideološki ostrašćen, te da najmanje veze ima sa voljom da se zaštite kulturna dobra.
Na pretresu koji je održan u budvanskom sudu, predstavnik Uprave za inspekcijske poslove tražio je da preformuliše zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, nakon čega je suđenje odloženo za 3. oktobar, jer je zastupnicima Mitropolije bilo potrebno da se upoznaju sa izmijenjenim zahtjevom.
Džomić je naveo da je prijave protiv Mitropolije inicirao inspektor za kulturnu baštinu Veselin Krstičević.
– Po svemu sudeći, oni su vidjeli da slabo stoje sa činjenicama i dokazima u ovom postupku. Ono što je već uočljivo jeste da je Krstičević vršio inspekcijski nadzor na način koji nije viđen do sada niti ima ikakve veze sa zakonom o inspekcijskom nadzoru. Ilustrativno je i to da su brojna dokumenta bila nedostupna predstavnici Uprave. Očevidno nije bila upoznata da smo na ta rješenja blagovremeno podnosili žalbu Ministarstvu kulture, koje se do danas nije izjasnilo povodom njih. Očigledno da postupanje inspektora Krstičevića nema nikakvo utemeljenje ni u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, na koji se poziva, niti u Zakonu o inspekcijskom nadzoru, na osnovu kojih je vršio inspekcijsku kontrolu – smatra Džomić.
On je kazao da Mitropolija nema ništa protiv da inspekcijski organi rade svoj posao, ako je njihov rad zasnovan na zakonu, što smatraju da nije bilo slučaj kada je u pitanju inspektor Krstičević.
– Sačekaćemo naredni pretres. Biće vrlo interesantno otvaranje pitanja da li Crna Gora u ovom momentu uopšte ima zaštićenih kulturnih dobara u skladu sa zakonom. Oni tvrde da ima. Mi i pravna nauka tvrdimo da to nije tako, jer sve radnje koje su morale biti obavljene u procesu revalorizacije nijesu završene, nijesu donijeta rješenja o zaštiti kulturnih dobara. Istekla je pravna zaštita na osnovu zakona o zaštiti kulturnih dobara i smatram da bi trebalo pokrenuti krivične postupke protiv odgovornih iz Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara zbog nevršenja svojih službenih ovlašćenja – ukazao je Džomić.
Podsjeća da su iz državnog budžeta izdvojena znatna sredstva za revalorizaciju kulturnih dobara, ocjenjujući da nadležni te postupke niti znaju niti mogu da izvedu.
– Riječ je o veoma zahtjevnim i složenim postupcima u kojima moraju ne samo da izvrše devalorizaciju kulturnih dobara, nego moraju nanovo da ih stave pod pravnu zaštitu upravnim rješenjem i odrede zaštićenu okolinu svakog nepokretnog kulturnog dobra. To znači da u tim postupcima moraju da učestvuju svi vlasnici imovine u koju se okolinom kulturnog dobra može ući – navodi on.
Džomić ističe da se Mitropolija vrlo strpljivo odnosi prema ovom problemu.
– Sigurni smo da će se pokazati u okviru institucija i pravnog sistema da su ovaj nadzor i postupci motivisani ideološkom ostrašćenošću, a najmanje voljom za zaštitu kulturnih dobara. Kad čitam Krstičevićeve zapisnike stičem utisak kao da mu je želja da nas prikaže kao talibane u Crnoj Gori – zaključuje Džomić.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara podnijela je prijavu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske zbog navodnog skrnavljenja manastira Reževići, koji smatraju spomenikom kulture pod zaštitom države.A.O.
Pobrojali nadležnosti
Na pitanja „Dana“ kakve aktivnosti sprovodi Ministarstvo kulture u cilju zaštite kulturnih dobara, te da li je tačno da se ne poštuju rokovi i procedure neophodne za njihovu zaštitu, iz tog resora su pojasnili kakve su njihove nadležnosti. Kazali su da su rokovi i procedure neophodne za zaštitu kulturnih dobara propisani Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, kao i ostalim propisima iz oblasti upravnog postupanja i inspekcijskog nadzora.
– Ministarstvo kulture, kao organ državne uprave, odgovorno je za zakonski i institucionalni okvir aktivnosti iz oblasti zaštite kulturnih dobara i vrši poslove koji se odnose na konzervatorsku, muzejsku, arhivsku i bibliotečku djelatnost i spomen-obilježja, i to kroz propise, strategije, programe, elaborate, projekte razvoja djelatnosti zaštite kulturne baštine, planove upravljanja kulturnom baštinom i drugo. Kao posebna zakonska obaveza jeste i finansiranje aktivnosti i projekata u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, koji donosi Vlada, na predlog Ministarstva kulture, na godišnjem nivou. Navedenim programom obezbjeđuju se podrška, finansiranje i sufinansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore. Od prošle godine, navedeni program obuhvata projekte koje realizuju nacionalne i lokalne javne ustanove i organi državne uprave iz oblasti kulturne baštine, kao i pravna lica koja su odabrana na osnovu procedure javnog poziva. Ministarstvo kulture putem neposredne komunikacije i izvještavanja realizatora projekta, u kontinuitetu vrši monitoring implementacije programa – pojašnjavaju u Ministarstvu kulture.
Iz Uprave za inspekcijske poslove kazali su „Danu“ da je njihova predstavnica na suđenju Ljiljana Jovović precizirala činjenični opis radnje iz koje proizilazi pravno obilježje prekršaja koji se okrivljenima stavljaju na teret. Odgovarajući na navode da su inspekcijski nadzori ideološki motivisani, iz Uprave su kazali da je inspektor svoj posao obavljao u skladu sa svojim ovlašćenjima iz Zakona o inspekcijskom nadzoru, kao i Zakona o zaštiti kulturnih dobara.