Novinari ne mogu i ne treba da rade bez samoregulacije, a po pitanju rješavanja situacije u kojoj se nalaze mediji u Crnoj Gori ne očekujem čuda, ali se moramo kretati u pravcu poboljšanja jedne polarizovane i problematične medijske scene, poručila je predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović na konferenciji na kojoj je predstavljen Nacrt etičkog kodeksa novinara Crne Gore. Ona je kazala da taj dokumet predstavlja jedan moderan predlog, koji je u skladu sa međunarodnim standardima i koji može da posluži kao primjer u regionu i šire.
Radnu grupu koja je radila na izradi nacrta kodeksa čine nezavisni novinari, predstavnici crnogorskih medija „Dan“, „Vijesti“ i „Monitor“ i Medijskog savjeta za samoregulaciju: Duško Vuković, Nikola Marković, Mihailo Jovović, Branko Vojičić, Ranko Vujović i Gordana Borović. Mijatovićeva je pojasnila da je odluku o sastavu radne grupe prihvatila nakon sastanaka sa predstavnicima Savjeta Evrope.
–Mislim da smo napravili odličan odabir i da u radnoj grupi sjede profesionalci koji poznaju novinarstvo i njime se bave dugi niz godina. Svjesna sam da postoje razlike u posmatranju novinarstva u Crnoj Gori, ali to ne treba da bude razlog da ne nastavimo razgovore. I od vlasti i od novinara i od civilnog društva očekujem da se napokon shvati da nema više koraka nazad. Koraci naprijed mogu biti napravljeni jedino ako se prihvati dignitet profesije, kredibilitet novinarstva i svega onoga što predstavlja istinsko novinarstvo koje otvara oči i koje informiše građane bez manipulacije. Manipulacije će uvijek biti, ali moramo shvatiti da ovu situaciju koju imamo sada ne možemo više tolerisati jer jednostavno ne donosi ništa dobro građanima – poručila je Mijatovićeva.
Član radne grupe Nikola Marković pojasnio je da predstavljeni dokument donosi izmjene postojećeg kodeksa, koji je usvojen 2002. godine. On je kazao da je radna grupa održala više sastanaka kako bi izradila nacrt kodeksa, a u cilju, kako je rekao, sređivanja stvari na medijskoj sceni Crne Gore, a „svi smo svjedoci njenog urušavanja i njenih različitosti“.
–U radnoj grupi su predstavnici medija koji imaju ne samo različite uređivačke politike, već i različita viđenja profesionalnih standarda, ali nas je okupila ideja i želja da sami uspostavimo pravila kojih ćemo se pridržavati. Razlike među nama su očigledne i one ostaju, ali je bitno da smo svi iskazali spremnost da definišemo kodeks i da se samim učešćem u radnoj grupi obavežemo da ćemo ga se pridržavati – istakao je Marković.
On je objasnio da se izmjene u najvećoj mjeri odnose na onlajn komentare, pravo na privatnost, pisma uredniku, metode istraživanja, izvještavanja o djeci i njihovim pravima, izvještavanja o konfliktu interesa, transparentnosti, plagiranju i izvještavanja sa političkih skupova. Marković je istakao da je predstavljeni kodeks u formi nacrta i da se tek narednih mjeseci može očekivati njegovo usvajanje. On je pozvao sve kolege da daju doprinos izradi kodeksa.
–Što više novinara bude učestvovalo u donošenju kodeksa, to će biti veća i obaveza da ga se pridržavaju – naglasio je Marković.
Ranko Vujović je ukazao da su u kodeksu posebno razrađena načela koja se odnose na pravo na privatnost i pravo djece, koja, kako je rekao, ranije nijesu bila detaljno obrađena. U odnosu na pravo na ispravku i odgovor, kako je pojasnio, napravili su uputnu normu koja upućuje na Zakon o medijima, gdje je to detaljnije obrađeno.
On je saopštio da će u drugoj polovini septembra biti organizovan veliki okrugli sto kako bi šira javnost mogla da raspravlja o komentarima i primjedbama na tekst izmijenjenog kodeksa i kako bi se došlo do finalne verzije. Predlozi se mogu dostavljati do 1. septembra.
–Do ovog nacrta teksta došli smo konsenzusom iako imamo velike razlike. Mislim da je to veoma bitno i da je to putokaz da zajedno možemo doći do profesionalnijih medija – istakao je on.
Na pitanje novinara na koji način su izabrani članovi radne grupe koja je radila na kodeksu, Vujović je kazao da fizički nije bilo moguće pozvati sve medije, uz napomenu da članovi te radne grupe predstavljaju približno 95 odsto medija.
Mijatovićeva je pojasnila da su uzeli model po kojem se ovakva tijela formiraju u drugim državama. Ona je poručila novinarima da pročitaju kodeks, da ga komentarišu i naprave ga boljim nego što jeste. A.T.