Akcija za ljudska prava (HRA) ocijenila je da predog zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija treba vratiti predlagaču na doradu, ukazujući poslanicima da apeluju na ministra pravde Duška Markovića da se ovaj akt ne usvoji „u ovom stanju“. Ova organizacija dostavila je juče poslanicima pet amandmana na predlog zakona o sudovima i 31 amandman na predlog zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija.
– Očekujemo da poslanici apeluju na predlagača zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, ministra pravde da taj važan zakon vrati na doradu i da se on ne usvaja u ovom stanju – saopšteno je iz HRA, na čijem je čelu Tea Gorjanc Prelević.
Akcija za ljudska prava je predložila da se precizira da načelni pravni stav sjednice sudija nije obavezujući izvor prava, u skladu sa preporukom Venecijanske komisije, kao i da se ograniče predložene mogućnosti predsjednika suda da izvrši uvid u predmete.
Iz te organizacije predlažu da se isključi mogućnost „kontrole rada“ nižeg suda od strane višeg. To je, kako su ukazali, dosad bio slučaj kada sudije Vrhovnog suda idu u niže sudove i pregledaju rad sudija, smatrajući da to može da ugrozi nezavisnost sudije.
Smatraju da treba skrati rok za omogućavanje strankama i njihovim zastupnicima da izvrše uvid u sudski spise na najkasnije 48 satih umjesto tri dana, kako je predloženo novim zakonskim rješenjem.
U amandmanima dostavljenim poslanicima, HRA je predložila osnivanje specijalnog suda ili povećanje broja sudija „u svjetlu predloga da se sva specijalna nadležnost u krivičnom postupku koncentriše u Podgorici“.
Za razliku od zakona o sudovima koji je moguće amandmanski popraviti, predlog zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, kako smatraju u HRA, „ima previše neopravdanih praznina i nepreciznosti“.
U toj organizaciji su ocijenili da je nedovoljno razrađen postupak izbora članova Sudskog savjeta, posebno iz reda sudija, ali i uglednih pravnika, ukazujući da ponovo nema dodatnog uslova za izbor članova savjeta kojim bi se spriječio politički uticaj. Smatraju i da su izostale i detaljnije odredbe o izuzeću članova savjeta iz odlučivanja o pitanjima u kojima se mogu naći u sukobu interesa.
U HRA su ukazali da nije precizirano na osnovu čega i kako se ocjenjuje „opšta sposobnost sudije za vršenje sudijske funkcije“ što vodi u neopravdanu arbitrernost.
– Predloženo je, nadamo se greškom, i da se osuda sudije ili člana Sudskog savjeta za krivična djela, kao što su učestvovanje u tuči, zlostavljanje, prinuda, prevara, povreda prava na podnošenje pravnog sredstva, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, ne smatra nečim što bi ih činilo nedostojnim za vršenje sudijske funkcije, odnosno funkcije člana savjeta – naveli su iz HRA.
Predlažu da se zadrži kriterijum „dostojnosti” za obavljanje funkcije sudije, koji je uklonjen iz predloga zakona, ali da se ne ocjenjuje od jedan do pet, kao do sada, već ocjenom dostojan – nedostojan.
Smatraju i da bi redovno trebalo ocjenjivati rad sudija Vrhovnog suda, kao i drugih sudija, u skladu sa preporukom Venecijanske komisije. Trebalo bi, kako kažu, precizirati kriterijume za izbor predsjednika Vrhovnog suda i da se „prohodnost advokata, profesora i drugih istaknutih pravnika na mjesto sudije Vrhovnog suda ne ograničava na samo jednog sudiju tog suda“.
Iz HRA su predložili da se pisani test sprovodi za sve kandidate za sudiju, a ne samo za one koji nijesu ocijenjeni na pravosudnom ispitu, kao i da se „sposobnost za donošenje odluka i rješavanje sukoba“ i „razumijevanje uloge sudije u društvu“ ocjenjuju na osnovu pisanog testa, a ne intervjua, kako bi se obezbijedila objektivnost u ocjenjivanju.
A.T.
Spriječiti podnošenje ostavki prije utvrđivanja odgovornosti
U Akciji za ljudska prava predlažu da se spriječi to da sudiji može prestati sudijska funkcija na lični zahtjev nakon pokretanja postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti prije okončanja tog postupka. Time bi se, kako smatraju, spriječila praksa da sudija protiv koga je pokrenut postupak davanjem ostavke na funkciju spriječi utvrđivanje odgovornosti za propuste u dotadašnjem radu.
– Imajući u vidu zakone iz okruženja koji uređuju rad sličnih savjeta i prava i dužnosti sudija, očigledno je da predloženi zakon nije još uvijek u formi za usvajanje, već zahtijeva bar još jedan pažljiv pregled – ocijenili su iz HRA.