Izvjestilac Evropskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu Tonino Picula kaže da EU mora da uspostavi jasne kriterijume i nepromjenljive pokazatelje napretka tokom čitavog procesa pristupanja Uniji.

Picula je u okviru debate u Spoljnopolitičkom odboru o novoj metodologiji pristupanja ocijenio da su u pitanju konkretni predlozi za rješavanje nedoumica koje u vezi s nastavkom procesa proširenja imaju neke članice Unije.

– Nadamo se da će predstavljena metodologija unijeti novu dinamiku u proces proširenja, kao i da će nam omogućiti da ponovno uspostavimo vjerodostojnost u regionu, koju smo izgubili odlukom Savjeta da ne otvori pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom – ocijenio je Picula.

Picula je kazao da su socijaldemokrate u Evropskom parlamentu oduvijek insistirale na tome da je proširenje EU na Zapadni Balkan dobitna kombinacija za „obje strane“ i ulaganje u mir, demokratiju i prosperitet cijele Europe.

– Ako želimo da naša Unija bude geopolitički uticajna, jasno je da se, prije svega, moramo fokusirati na naše najbliže susjedstvo – naglasio je Picula.

Pozvao je EU da čim uslovi zacrtani u procesu pristupanja budu ispunjeni na njih i adekvatno odgovori.

– Pozivamo i zemlje Zapadnog Balkana da nam se pridruže na Konferenciji o budućnosti Evrope kako bi započeli s radom na zajedničkoj budućnosti – zaključio je Picula.

– Eksperti zemalja članica sa ekspertima evropske komisije ići će na teren da procjenjuju napredak – kaže Varhelji.

Dodaje da će zemlje članice tako imati veću ulogu u odlučivanju oko „nagrađivanja, ali i sankcionisanja“ postignutog u procesu pristupnih pregovora.

– Mora biti jasno da se može ići unazad ukoliko zemlje na zadovoljavajući način ne sprovode reforme. Suspenzija fondova je jedan od načina sankcionisanja, kao i ponovno otvaranje pregovora u poglavljima koja su već zatvorena ili suspendovanje pregovora – objasnio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

Rusija čini mnogo kako bi situacija na Balkanu bila stabilna i zalaže se za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, izjavio je ruski predsjednik Rusije Vladimir Putin na ceremoniji uručivanja akreditiva novim ambasadorima, među kojima je bio ambasador Srbije u Rusiji Miroslav Lazanski.

– Zalažemo se za to da Beograd i Priština postignu održivo i uzajamno prihvatljivo rješenje kosovskog problema na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN – rekao je Putin na ceremoniji u Kremlju na kojoj su bila 23 nova ambasadora.

On je istakao da Rusiju i Srbiju vezuje strateško partnerstvo zasnovano na tradicijama prijateljstva, kulturne, duhovne i istorijske bliskosti dva bratska naroda, prenosi Sputnjik.

– U decembru prošle godine u Sočiju su održani značajni pregovore s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Zaključen je veliki broj značajnih sporazuma u vezi s razvojem rusko-srpske saradnje u nizu pitanja kao što su ekonomija, trgovina, energetika, kultura i koordinacija u vezi s regionalnim pitanjima – rekao je Putin.

Napomenuvši da je čovječanstvo danas ponovo u opasnosti i da raste prijetnja terorizmom, Putin je istakao da se šire regionalni sukobi i ruši sistem kontrole naoružanja, a da je globalna ekonomija u nestabilnom stanju.

– Mi smo iskreno zainteresovani za uspješan rad ambasada koje vodite u ovim ključnim oblastima. Pritom, uvijek možete da računate na pomoć ruskih organa, poslovnih i javnih krugova – poručio je Putin.

Na ceremoniji uručenja akreditiva, Putin je ambasadorima rekao da se nada da će u njihovom vidokrugu biti pitanja proširenja političkog dijaloga, trgovinsko-ekonomskih veza, kulturne razmjene i međuljudskih kontakata.

Akreditive su predali i ambasador SAD Džon Saliven, Kine Džan Hanghvej, Švedske Malena Mard, ambasador Njemačke Geza Andreas fon Gajr, Irske Brajan Makeldaf, Kanade Elison Meri le Kler, Francuske Pjer Levi.

Cilj EU ostaje proširenje na Srbiju, BiH, samoproglašeno Kosovo, Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, izjavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

---

Borel: S novom metodologijom nagrade će dolaziti brže
Šef diplomatije EU Žosep Borel ocjenjuje da će predlog promijenjene metodologije pristupnog procesa povratiti povjerenje i ubrzati procese pristupanja Zapadnog Balkana u EU.

– EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana – naveo je Borel na Tviteru.

Žosep Borel je na svom Tviter nalogu naveo da je cilj predloga Evropske komisije da se napravi put za bolje međusobno povjerenje Unije i regiona, a pristupni proces učini kredibilnijim i efikasnijim.

– Istovremeno, nagrade će dolaziti brže za napore koje naši partneri čine na putu članstva u EU – zaključio je Borel.