Iako je krajem decembra poslanik PzP-a Branko Radulović kazao da je na nivou Vlade postignuta saglasnost da se osnuje Razvojna banka, od toga za sada neće biti ništa. Za takvu odluku Vlade ima više razloga. Jedan je taj što u budžetu trenutno nema 100 miliona osnivačkog kapitala. Takođe, negativno mišljenje na predlog zakona o Razvojnoj banci dala je i Centralna banka (CBCG), dok je Investiciono-razvojni fond (IRF) naveo da bi bilo uputno da se izvrše detaljnija finansijska i komparativna analiza predloga zakona.

– Uvažavajući prethodno navedena mišljenja CBCG i IRF-a, a posebno imajući u vidu da se predlogom zakona predlaže osnivački kapital u iznosu od 100 miliona eura sredstava iz budžeta, smatramo da bi ovaj izdatak predstavljao dodatno opterećenje za stabilnost javnih finansija, odnosno dovelo bi se u pitanje ostvarenje ciljeva fiskalne politike i mjera fiskalne konsolidacije. Takođe, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja smatra da treba nastaviti sa jačanjem regulatornih i institucionalnih kapaciteta IRF-a i reformom kreditne politike IRF-a, a ideju o transformaciji IRF-a i stvaranju nove institucije na tržištu razmotriti u nekom od narednih ciklusa kreiranja ekonomske politike – piše u mišljenju Vlade koje je potpisao premijer Zdravko Krivokapić.

Iz Centralne banke, na čijem čelu je Radoje Žugić, naveli su da predlog ima niz manjkavosti zbog čega su dali negativno mišljenje, iako ne odbacuju predloženu ideju.

– Implementacija ciljeva koje predviđa predlog zakona o Crnogorskoj razvojnoj banci već se realizuje preko IRF-a, na način koji je detaljno i konzistentno uređen Zakonom o IRF-u. Eventualne manjkavosti poslovanja IRF-a, na koje ukazuje podnosilac predloga zakona, ne cijenimo da će biti prevaziđene osnivanjem Crnogorske razvojne banke, jer se predlaže isti koncept poslovanja – kazali su iz CBCG. To piše u mišljenju Vlade, koje je usvojeno na jednoj od prethodnih sjednica.

Ukoliko se, kako su naveli, smatra da je neophodno unapređenje u ovoj oblasti smatraju da je potencijalno rješenje da se to ostvari eventualnim izmjenama i dopunama Zakona o IRF-u, posebno u sadašnjoj situaciji kada je akcenat poslovanja ovakve institucije neophodno u potpunosti usmjeriti prema finansiranju razvojnih i infrastrukturnih projekata i razvoju mikro, malog i srednjeg biznisa.

– Kada su u pitanju fiskalne implikacije, treba imati u vidu da teškoće poslovanja sa kojima se trenutno suočava privreda nose rizik da potrživanja Crnogorske razvojne banke neće biti pravovremeno ili uopšte naplaćena, a da država garantuje za obaveze CG razvojne banke bezuslovno i neopozivo – naveli su iz CBCG.

Radulović je predlogom zakona predložio da djelatnosti banke budu finansiranje projekata od lokalnog, regionalnog i državnog značaja, podsticanje proizvodnje i izvoza, izdavanje garancija. Predložio je da organi upravljanja budu Savjet od pet članova i izvršni odbor od tri člana. Predložio je i da Vlada i Skupština usvajaju godišnji finansijski izvještaj sa izvještajem o reviziji najkasnije do 30. juna tekuće za prethodnu godinu.

D.M.

---

Trostruko više banaka u odnosu na potrebe tržišta
Iz IRF-a, na čijem čelu su Velizar Kaluđerović i Irena Radović, takođe su ukazali na 100 miliona osnivačkog kapitala, ukazujući da IRF od osnivanja do danas nije bio na teret budžeta države. Kazali su i da predlog da Razvojna banka bude na Cetinju bi iziskivao dodatne troškove.
– Analiza uslova za osnivanje CG razvojne banke bi takođe morala da uvaži kontinuirane primjedbe međunarodnih finansijskih institucija o visokoj saturaciji bankarskog sistema Cren Gore. Ističemo da Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka u svojim izvještajima unazad deceniju apostrofiraju da u Crnoj Gori postoji trostruko više banaka u odnosu na potrebe tržišta – naveli su iz IRF-a.