Određivanjem i produžavanjem pritvora trojici crnogorskih državljana zbog paljenja zastave Crne Gore povrijeđeno je pravo na slobodu ličnosti i nesrazmjerno ograničeno pravo na slobodu izražavanja, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA). Primjenom mjera koje su blaže od pritvora, kao što je oduzimanje putnih isprava ili jemstvo, mogla je biti otklonjena opasnost od bjekstva i obezbijeđeno prisustvo okrivljenih u krivičnom postupku, a sud nije obrazložio zašto blaže mjere ne bi mogle biti primijenjene, čime je postupio protivno domaćim propisima i praksi Evropskog suda za ljudska prava. HRA takođe smatra da je određivanje pritvora u ovom slučaju nesrazmjerno ograničilo slobodu izražavanja i podsjeća na stav međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava da država i njeni simboli ne treba da budu predmet krivičnopravne zaštite. HRA se zbog toga od 2010. godine zalaže za brisanje krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore iz Krivičnog zakonika.

Osnovni sud u Kotoru je kao razloge za određivanje pritvora I.R. (30) iz Plava, N.Š. (26) iz Andrijevice i M.Š. (25) iz Danilovgrada istakao opasnost od bjekstva i opasnost da optuženi ponove krivično djelo povreda ugleda državnih simbola. Njima još traje pritvor koji je određen 17. februara.

– Sud je zaključio da kod sve trojice osumnjičenih „samo od njihove volje zavisi da li će se odazvati na pozive suda i biti dostupni do kraja postupka, jer ih nikakve čvrste spone koje bi se mogle tretirati garancijama ne vežu za Crnu Goru“. Obrazloženje je protivno standardima iz prakse Evropskog suda za ljudska prava jer ne sadrži uvjerljivo obrazloženje rizika od bjekstva, kao ni objašnjenje zašto se primjenom alternativnih mjera, kao što je oduzimanje putnih isprava, ne bi moglo obezbijediti prisustvo okrivljenih i nesmetano vođenje krivičnog postupka. Takođe, u sudskoj praksi Apelacionog suda Crne Gore je zauzet stav da se lična svojstva okrivljenog (npr. mlad, neoženjen, nezaposlen) ne mogu cijeniti kao razlozi koji bi ukazivali na opasnost od bjekstva – ističu u HRA, na čijem čelu je Tea Gorjanc Prelević.

Stav suda da visina zaprijećene kazne u ovom slučaju može uticati na okrivljene da pobjegnu iz zemlje je takođe, kako navode, nerealan, ako se uzme u obzir da je za krivično djelo za koje se okrivljeni terete, povreda ugleda Crne Gore, zaprijećena novčana kazna, odnosno kazna zatvora do godinu, što je među najblažim kaznama koje propisuje taj zakon.

– Sud u Kotoru je takođe postupio suprotno stavu Evropskog suda za ljudska prava, kojim je definisana obaveza da se opasnost od ponavljanja krivičnog djela kao osnov za određivanje pritvora primjenjuje restriktivno, i samo ako nije moguća primjena mjera nadzora poput zabrane napuštanja stana, zabrane napuštanja boravišta, zabrane pristupa ili sastajanja sa određenim licima. Ističemo i da su okrivljeni u ovom slučaju jasno izjavili da „ne pomišljaju da ponove nešto slično“, a posebno ne isto krivično djelo. Žalbe okrivljenih na rješenje o određivanju pritvora je odbilo vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Kotoru, koje je potvrdilo odluku istražnog sudije i okrivljenima produžilo pritvor u istražnom zatvoru UIKS Spuž za još najmanje 30 dana – ukazuju u HRA.

M.S.

---

Prava građanina iznad svega
HRA ukazuje na problem određivanja pritvora za krivično djelo koje spada u zaštitu ugleda države i njenih simbola, s obzirom na stav Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija i specijalnih izvjestilaca i predstavnika za slobodu izražavanja UN, Savjeta Evrope, OEBS-a, Organizacije američkih država i Afričke komisije za ljudska prava i prava naroda da država ne zaslužuje posebnu zaštitu u zakonima o kleveti, jer „ni država, ni njeni simboli nemaju osjećanja i zbog toga ne mogu biti pasivni subjekti kod krivičnih djela kojima se povređuje ugled ili reputacija“.

– Bez obzira na sve aktuelne događaje i pojačane strasti, Crna Gora mora, prije svega, ostati država koja poštuje ljudska prava – ističu u HRA.