U Crnoj Gori 57 lica se vodi kao nestalo tokom ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije. Direktor Udruženja boraca ratova od 1990. godine
Radan Nikolić u izjavi za naše novine kaže da je najveći broj nestalih na području Kosova i Metohije i to 44, desetoro u BiH i troje u Hrvatskoj. Nikolić sumnja da je ovaj broj nestalih u Hrvatskoj tačan, te smatra da je u pitanju više lice. On je poručio da treba depolitizovati Vladinu Komisiju za nestala lica i Službu za državnu bezbjednost kako bi se krenulo sa rješevanjem problema nestalih. Upozorio je da ova komisija održava brojne sastanke, ali da rezultata još nema.
Međunarodni dan nestalih obilježava se sjutra, 30. avgusta.
– Ovom problemu u regionu se ne pridaje pažnja koju zaslužuje. To pokazuje koliko smo nehumana društva. Problem nestalih lica se sigurno neće riješiti dok god u državama u bivšoj Jugoslaviji budu garniture koje su imale odlučujuću ulogu u izbijanju ratnih sukoba i stradanju mnogih civila i vojnika. Trebalo bi EU da uslovi prijem država sa Balkana u tu asocijaciju rješavanjem ovog pitanja – izjavio je Nikolić.
On smatra da treba raditi na smjeni vlasti u svim državama Balkana, a posebno ljudi koji su učestvovali u ratnim sukobima i koji sada bojkotuju rješavanje tog pitanja.
– Crna Gora, Vlada i njen premijer se hvale odličnim odnosima sa Kosovom. Međutim, nikada nijesam čuo i nije se pojavila informacija da su
Duško Marković i
Ramuš Haradinaj kao premijeri razgovarali o problemu nestalih lica na Kosovu. Tamo je najveći broj nestalih lica i tamo je bio haos, napravljeni su najteži zločini kao što je trgovina ljudskim organima. Začuđujuće je da predsjednicima najvećih država međunarodne zajednice ne smeta da pruže ruke Haradinaju kao državniku znajući da su mu ruke krvave do ramena – naglasio je Radan Nikolić.
Upitao je i kako da riješimo pitanja nestalih lica kada su nam pojedini lideri u regionu umiješani u ratne zločine.
– Ljudska dužnost je da se riješi to pitanje jer mi znamo, bez razlika na nacionalnost i vjeru, kako to porodice preživljavaju. U vladajućim strukturama su ljudi koji su doprinijeli zločinima. Prvi napor treba da bude da se depolitizuju komisije za nestala lica. Tu treba da budu dokazani humanisti, a njih u Crnoj Gori ima dosta. Nijedna sjednica Vlade i Skupštine Crne Gore nije posvećena sudbini nestalih lica. Nije poznato da su Vlada i Skupština Crne Gore posebno obilježile taj dan – istakao je Nikolić.
Nikolić je upozorio da Vladina Komisija za nestala lica unazad nekoliko godina uopšte nije djelovala.
– Imali smo slučaj ometanja istrage nestalih lica kada su u pitanju bili nestali borci iz nikšićko-šavničke grupe od Vlade Crne Gore. Sada je komisija promijenjena, ali je još na njenom čelu čovjek za koga ne vjerujem da ima kapacitete da se bavi poslom koji je suština rada te komisije. Kada je u pitanju rad Komsije za nestala lica, imamo podatke o sastancima, ali nigdje rezultata – izjavio je Nikolić, dodajući da je najbitnije da se nestala lica pronađu i da se dostojno sahrane. `
M.M.K.
Podaci dupliraniâCrveni krst Crne Gore je saopštio da je u prošloj godini registrovano 139.000 slučajeva nestalih lica širom svijeta.
– Podaci za 2018. godinu su se više nego duplirali u odnosu na tri godine ranije. Nažalost, ovo je samo dio osoba koji je zaista nestao i prava brojka ostaje i dalje nepoznata. Razlozi nestanaka su različiti – prošli, ali i sadašnji ratovi, prirodne nepogode, migracije, različiti oblici nasilja. U okviru aktivnosti u Crnoj Gori, Crveni krst Crne Gore je, zajedno sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta, u prethodnoj godini pokrenuo 19 zahtjeva za traženje, razmijenio 10 porodičnih poruka, pomogao u dva slučaja spajanja porodica, omogućio više od 500 telefonskih poziva u cilju uspostavljanja porodičnih veza. Osim aktivnosti na traženju nestalih lica, Crveni krst sprovodi pružanje psihosocijalne podrške porodicama nestalih – piše u saopštenju.
)){kind=small}
