Nj
emačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će ubrzano ići u smjeru formiranja koalicije sa njemačkim socijaldemokratama, naglasivši da će jedino takva koalicija formirati stabilnu vladu, neophodnu za izazovna vremena u Evropi.
Izrazivši interesovanje jačanje evropskog jedinstva Merkel je nagovijestila da se sprema „velika koalicija” najvećih partija Njemačke, njene Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske partije (SPD) Njemačke Martina Šulca.
Dvije partije će započeti pregovore o mogućem produženju koalicije iz prethodne četiri godine u srijedu, međutim, AP ocjenjuje da nije sigurno da će doći do formiranja koalicije.
Merkelova, međutim, kaže da je uvjerena da je stabilna vlada osnova na kojoj Njemačka može najbolje da radimo sa Francuskom i za Evropu.
– Ne pretjerujem kada kažem da čitav svijet čeka na nas da budemo u mogućnosti da djelujemo – rekla je Merkelova nakon sastanka svoje partije, uz ocjenu da manjinska vlada ni u kom slučaju ne bi bila stabilna.
Socijaldemokrate su saopštile da će razgovori o novoj vladi biti otvoreni, ali i da će razmotriti podršku za manjinsku vladu.
Lider socijaldemokrata Martin Šulc pomenuo je ideju o Sjedinjenim Evropskim Državama, koja se nije dopala CDU.
Predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer jasno je dao do znanja da ne želi nove izbore, prenosi AP.
Sjedinjene evropske države, koje bi ukinule ekonomsku i političku samostalnost njenih članica, te pravo veta, osnovni su cilj političke elite najjačih članica Unije, predvođenih Njemačkom.
Njemačke socijaldemokrate žele stvaranje sjedinjenih evropskih država već do 2025. godine, ali dio vladajućih demohrišćana Angele Merkel tome se protivi, pa su šanse za njihovu novu koaliciju neizvjesne.
Lider SPD-a Martin Šulc poručuje da njegova stranka može učestvovati u ponovnom stvaranju velike koalicije samo pod uslovom da se prihvati „jasna vizija Evrope”.
Stvaranje evropske superdržave već dugo je tema u Njemačkoj i nekim evropskim zemljama, naročito nakon izlaska Britanaca iz Unije.
Veliki broj evroskeptika protivi se ovom scenariju, kao i manji dio levice.
U raspravama o centralizaciji EU, zagovornici sjedinjenih evropskih država tvrde da je ta ideja usmjerena protiv „nacionalističkih i protekcionističkih sila” i neka vrsta „kontraudara usponu populizma”.
Oni traže uvođenje jedinstvenog ministra finansija EU i još jaču ulogu ministra spoljnih poslova Unije.
Zagovornici čvršće EU smatraju da nije potrebna saglasnost svih zemalja članica zajednice, mada je ona definisana kao zajednica „ravnopravnih, slobodnih i demokratskih naroda”.
Centralisti traže ukidanje veta, što određenoj grupi najmoćnijih zemalja daje odriješene ruke da čine sa ostalima zemljama šta žele, upozoravaju evroskeptici.
Skeptici tvrde da u EU ne može važiti princip „volje većine”, jer bi to značilo da većina zemalja članica neće prihvatiti takvu zajednicu.
Poljaci i Mađari, na primjer, nikada ne bi prihvatili ovakvo preuređivanje EU i marginalizaciju nacionalnih interesa – nijesu jedini u EU kojima tako nešto ne odgovara.
Njemačka je zemlja kojoj nikako ne bi odgovarao raspad EU, pa zato iz Berlina često dolaze najave ili predlozi za centralizaciju.
Ekonomisti napominju da njemačka privreda ima najviše koristi od kombinovane ekonomije EU. Mnogi Berlin nazivaju „motorom Unije”.
Raspad EU bi za Njemačku značio gubitak tržišta, koja su sada otvorena za proizvode njemačkih preduzetnika.
Zato centralisti žele novi ustav EU i otvoreno poručuju, poput Martina Šulca, da narodi koji ga odbiju mogu nastaviti svojim putem, ali izvan evropske superdržave.
Istovremeno, evroskeptici upozoravaju da vizija evrocentralista znači gubitak vojnog i monetarnog suvereniteta članica Unije i objedinjavanje krivičnog prava, te sistema oporezivanja.
Sve centralne banke članica, prema zamisli evropskih centralista, morale bi da budu pod upravom Evropske centralne banke u Frankfurtu.
Analitički portali procjenjuju da su najave stvaranja više krugova unutar EU sve realnije.
Naravno, u prvom krugu su najjače zemlje, zagovornici sjedinjenih evropskih država, koje će odlučivati o svemu važnom.
Od broja zemalja spremnih da prihvate ovakav scenario zavisi i stvaranje evropske superdržave.
Protivnici ovakvog scenarija kažu da bi tako umjesto Ujaka Sema (sinonima za SAD) Evropa dobila svog – Ujaka Šulca.